Evropska unija, Francuska i Njemačka oštro su reagirale na odluku administracije Donald Trump da uvede zabrane viza za pet evropskih državljana, optužujući ih da kroz borbu protiv govora mržnje i dezinformacija ograničavaju slobodu izražavanja i nepravedno ciljaju američke tehnološke kompanije.
Iz Brisela je poručeno da bi Evropska unija mogla „brzo i odlučno odgovoriti“ ukoliko se pokaže da su mjere Washingtona neopravdane, naglašavajući da je sloboda izražavanja temeljna evropska vrijednost, ali i da Unija ima puno pravo regulirati digitalni prostor na svom tržištu.
Administracija SAD-a uvela je zabrane viza za pet evropskih državljana, među kojima je i bivši evropski komesar iz Francuske Thierry Breton, kojeg Washington smatra jednim od ključnih zagovornika regulacija koje, prema američkim tvrdnjama, guše slobodu govora i nameću pretjerana ograničenja američkim tehnološkim gigantima.
Glasnogovornik Evropske komisije naveo je da Unija „oštro osuđuje“ ove poteze, ističući da su sloboda izražavanja i vladavina prava zajedničke vrijednosti Evrope i Sjedinjenih Američkih Država u demokratskom svijetu.
Zabrane viza dodatno su produbile već postojeće nesuglasice između Washingtona i evropskih prijestolnica, koje se ogledaju u pitanjima odbrane, trgovine, imigracije, jačanja krajnje desnice, ali i rata u Ukrajini.
Mjere dolaze svega nekoliko sedmica nakon što je američka Nacionalna sigurnosna strategija upozorila da se Evropa suočava s, kako je navedeno, „civilizacijskim brisanjem“ te da mora promijeniti politički kurs ukoliko želi ostati pouzdan saveznik Sjedinjenih Američkih Država.
Digitalna regulacija kao nova linija razdvajanja
Thierry Breton bio je jedan od ključnih autora Zakona o digitalnim uslugama (DSA), zakonodavnog okvira Evropske unije čiji je cilj učiniti internet sigurnijim i odgovornijim. Upravo taj zakon izazvao je snažno nezadovoljstvo u Washingtonu, posebno nakon što je Brisel ranije ovog mjeseca kaznio platformu X sa 120 miliona eura zbog kršenja pravila o online sadržaju.
Vlasnik platforme Elon Musk i Breton ranije su više puta javno ulazili u sukobe oko regulacije digitalnog prostora, pri čemu je Musk Bretona nazvao „tiraninom Evrope“.
Osim Bretona, američke zabrane viza obuhvatile su i Imrana Ahmeda, izvršnog direktora Centra za suzbijanje digitalne mržnje, Annu-Lenu von Hodenberg i Josephine Ballon iz njemačke neprofitne organizacije HateAid, te Clare Melford, suosnivačicu Globalnog indeksa dezinformacija.
Washington tvrdi da Evropska unija kroz Zakon o digitalnim uslugama nameće „neopravdana ograničenja“ slobodi izražavanja i da nepravedno cilja američke kompanije i građane. Evropska komisija, s druge strane, poručuje da ima pravo regulirati ekonomsku i digitalnu aktivnost u skladu s vlastitim zakonima.
„Ako bude potrebno, brzo i odlučno ćemo odgovoriti kako bismo zaštitili regulatornu autonomiju Evropske unije od neopravdanih mjera“, poručio je glasnogovornik Komisije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je američke poteze kao oblik političke prisile i zastrašivanja, upozorivši da je cilj takvih mjera potkopavanje evropskog digitalnog suvereniteta. Naglasio je da je Zakon o digitalnim uslugama usvojen demokratskim procesom i da mu je svrha osigurati fer konkurenciju među platformama te primjenu istih pravila na internetu kao i van njega.