Da li bi Ocean’s Eleven bio bolji film da njegovi junaci nisu elegantni lopovi, nego najnadmeniji likovi na planeti? Očito je to bila misao vodilja iza očajnog trilera iz 2013. Now You See Me i njegovog nešto manje lošeg nastavka iz 2016. A fanovi tih filmova koji očito postoje jer su oba zaradila ogroman novac, bit će sretni da čuju da se formula nije nimalo promijenila u Now You See Me: Now You Don’t.
Jesse Eisenberg, Woody Harrelson, Isla Fisher i Dave Franco vraćaju se kao “Četiri jahača”, četvorka krajnje neugodnih egomanijaka i bivših Las Vegas izvođača koji “pravedno” kradu od bogatih pod okriljem tajanstvenog magičarskog bratstva. Nakon dugog odsustva, Jahače ponovo aktiviraju tri Gen-Z obožavaoca (Dominic Sessa, Ariana Greenblatt i Justice Smith), i svi zajedno pokušavaju ukrasti milijarde koje je nezakonito stekla likvidno hladna južnoafrička dijamantna baronica koju glumi Rosamund Pike.
Pike svojom apsurdnom akcentuacijom jedina djeluje svjesna komičnosti cijelog koncepta. “Mrzim magiju, sav taj kamp, sav taj sir,” šišti u jednoj od svojih zlikovačkih scena, ali oba ta elementa nedostaju filmu.
Umjesto toga, kao i ranije, gledatelja zatrpava navala umišljenog poziranja koja kulminira u “magičnim jam sessionima”, scenama u kojima se iluzionisti međusobno nadmeću trikovima i vratolomijama, uz obavezne samodopadne osmijehe.
Da su takvi trikovi izvedeni uživo, bili bi impresivni ali kada je sve CGI i unaprijed napisano da izgleda spektakularno, magija se gubi. Čak su i tradicionalne montaže “evo kako smo ih prevarili” izgubile čar, jer nije zabavno biti prevaren lošim vizualnim efektima.
Režiser Ruben Fleischer, koji je ranije radio s Eisenbergom i Harrelsonom na Zombielandu, Venomu i 30 Minutes or Less, ponovo izvlači najgore iz njih.
Najbolje prolazi 23-godišnji Dominic Sessa, jer njegov nadobudni stil, zahvaljujući mladosti, ima određeni šarm – za razliku od povratničke ekipe.
Morgan Freeman, kao Thaddeus, nekadašnji “razotkrivač magije”, sada je pretvoren u simpatičnog mentora koji mudruje iz dvorca punog nemogućih gedžeta, uključujući i hodnik koji se rotira nespretno preuzet iz Inceptiona.
Od franšize koja je uvijek pokušavala biti Nolan, nije iznenađenje da posuđuje tuđe ideje ali bilo bi lijepo da je barem pokušala to uraditi s malo više iluzionističke finesse.