Kao što je ruski predsjednik Vladimir Putin odlukom da napadne Ukrajinu pokrenuo proces nenamjeravanih reakcija, pa u NATO ulaze Finska i Švedska, na gotovo istovjetan je način kineski čelnik svega Xi Jinping izazvao nenamjeravane posljedice kad je počeo fortificirati hridi i otočiće u Južnom kineskom moru. Sukobio se s Filipinima, koji su za vrijeme bivšeg predsjednika Rodriga Dutertea pokazivali interes za približavanje Narodnoj Republici Kini. Novi predsjednik, Ferdinand "Bongbong" Marcos, najavljuje povratak SAD-u kad je riječ o sigurnosti.
Xi Jinping i nova kineska politika
Počeli su zatim sporovi s Japanom oko grupe nenaseljenih otoka, za NR Kinu imenom Diaoyu, za Tokio Senkaku. Potom je uslijedio sve veći pritisak Beijinga/Pekinga na Republiku Kinu na Tajvanu da bi u konačnici, 2021. godine Tokio proglasio RK na Tajvanu "važnom za sigurnost Japana i stabilnost međunarodne zajednice". Nasrtljiva, pa i drska politika NR Kine vratila je u život ideju četverostranog (Quad) sigurnosnog dijaloga na Indo-Pacifiku u koji su ušli SAD, Indija, Australija i Japan. U Beijingu su takvu politiku osudili. Ali zemlje u Indo-Pacifiku su shvatile da se moraju sigurnosno organizirati i povezivati kako bi se mogle suprotstaviti očekivanom kineskom širenju utjecaja i, posljedično, kontrole. Uspio je tako Xi Jinping opet nenamjerno, smiriti napetosti u odnosima Republike Koreje (južne) i Japana. Kad je riječ o sigurnosnoj saradnji - pomogla je i Demokratska Narodna Republika Koreja, DPRK, sjeverna, stalnim militantnim provokacijama.
Sigurnosne veze
Australija je imala dobre odnose s NR Kinom. 2015. godine potpisali su sporazum o slobodnoj trgovini i izgledi su bili optimistični. Sve dok Canberra, zla ne misleć‘, nije, uz neke druge članice međunarodne zajednice, podigla glas i zatražila istragu pojave virusa Covid-19 u kineskom Wuhanu. To je bilo dovoljno da izazove bijes Partije koja počinje kršiti odredbe sporazuma. Ukupnoj slici nije pomoglo ni nastojanje NR Kine da sklopi sigurnosni sporazum sa Salomonovim otocima. To je Canberra opravdano doživjela ugrozom. Guadalcanal, mjesto jedne od presudnih bitaka u Drugom svjetskom ratu na Pacifiku, dio je Salomonovih otoka.
Logičan je slijed da Japan i Australija ojačaju sigurnosne veze. U subotu će u australski Perth doći japanski premijer Fumio Kishida. Ondje će, s premijerom Anthonyjem Albaneseom, potpisati deklaraciju o sigurnosti. Agencija Nikkei navodi da će se dokument fokusirati na "odbrambenu koordinaciju i ekonomsku sigurnost u cilju ostvarenja slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika". Riječ je o obratu u naraciji jer je posljednja deklaracija, koju su 2007. godine objavili premijeri Shinzo Abe i John Howard, spominjala saradnju na planu protuterorizma te nuklearnog i balističkog programa DPRK.
Pojačana saradnja
Australija je najveći dobavljač ukapljenog prirodnog plina Japanu. Primjerice, država-kontinent obiluje i drugim sirovinama koje nedostaju državi koja se sastoji od nekoliko otoka.
"Premijer Kishida i ja ćemo razgovarati o načinima jačanja saradnje i ostvarivanja zajedničke vizije mirnog, stabilnog, klimatski otpornog i prosperitetnog Indo-Pacifika", rekao je premijer Albanese, prenosi Kyodo News.
Beijing je reagirao burno, Global Times je u naslovu podrugljivo zaključio da Tokio i Canberra plešu kako Amerika svira. NR Kinu posebno brine vijest da "pojačana saradnja Japana i Australije uključuje razmjenu vojnih obavještajnih procjena, što ne samo da će pomoći Japanu da sarađuje nego se čak se integrira u "Pet očiju" i također širi američku globalnu obavještajnu mrežu". "Pet očiju" je savez koji čine Australija, Kanada, Novi Zeland, Ujedinjena Kraljevina i SAD u sklopu kojeg razmjenjuju obavještajne informacije.
