Evropska unija usvojila je 20. oktobra 2025. godine svoj pregovarački stav “REPowerEU”, kojim se predviđa postepeni prekid uvoza ruskog prirodnog plina. Prema odluci Savjeta EU, uvoz ruskog plina bit će zabranjen od 1. januara 2026. godine, dok će postojeći dugoročni ugovori moći važiti do 2028.

Ovaj dokument predstavlja službeni stav EU u procesu donošenja regulative koja predviđa postepeni prekid uvoza ruskog prirodnog plina, s ciljem smanjenja energetske ovisnosti od Rusije.

Iako je ovaj stav usvojen, konačni tekst regulative još nije finaliziran. Nakon usvajanja stava, slijedi faza pregovora s Europskim parlamentom kako bi se postigao konačni dogovor i usvojila službena regulativa. Prema informacijama dostupnim na službenoj stranici Savjeta EU, konačni tekst regulative još uvijek nije usvojen.

Ne pominje se zabrana transporta

Dakle, iako je Savjet EU zauzeo službeni stav, konačna odluka još uvijek nije donesena, a proces donošenja regulative je u toku.

Ipak, prema dostupnim informacijama, EU u odluci nigdje ne pominje zabranu transporta (tranzita) ruskog plina preko teritorija svojih članica. To znači da će isporuke prema zemljama koje nisu članice EU, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, i dalje moći teći kroz evropsku infrastrukturu, ali uz pojačanu kontrolu i nadzor.

Za razliku od Evropske unije, Bosna i Hercegovina i dalje gotovo u potpunosti zavisi od ruskog plina, koji u zemlju dolazi preko Srbije i gasovoda “Turski tok”.
U izjavi za Raport Semih Petrović, ugledni bh. stručnjak za gas kaže da tema gasa uglavnom dobije prostor u medijima kada se pojavi problem, a trebalo bi da se govori mnogo više i stručnije.

"Dokumenti kojima EU želi odustati od gasa iz Rusije prolaze instance odgovarajućih EU tijela do svog konačnog usvajanja, ali prema informacijama koji su poznati iz nacrta tih dokumenata, izvjesno je da EU odustaje od gasa iz Rusije, postepeno između 01.01.2026 i 31.12.2027. Ovo nije nikakva novost, jer je ta odluka najavljena još 2022. godine.

Međutim, EU mora napraviti neke kompromise s Mađarskom i Slovačkom koje imaju dugoročne ugovore s ruskim Gazpromom, što neće biti nimalo jednostavno jer bi troškove ranijeg raskida ugovora (2034. i 2036.), morale platiti ove dvije zemlje, a raskid ugovora bi bio uzrokovan krivicom EU, a ne krivicom tih zemalja. Pitanje za EU je da li će za ove dvije zemlje napraviti još neki izuzetak ili će i za te stvari zavući ruku u džep građana EU i platiti penale Rusiji", kaže Petrović.
Prema njegovim riječima BiH nije u situaciji koja se može nazvati bilo kakvom krizom.

Najpovoljniji prirodni gas na tržištu

"BiH jeste ovisna o ruskom gasu, prije svega zato što je to najpovoljniji prirodni gas na tržištu za BiH, a zatim i što imamo jedan dobavni pravac snabdijevanja. S druge strane BiH nije članica EU, niti će biti do kraja 2027. godine, da ne prejudiciram da li će biti ikada. To bi trebalo značiti da te odluke vezano za EU ne bi trebale obavezivati BiH, iako će nam one biti vjerovatno nametnute "na mala vrata" uslijed bespogovorne poslušnosti i dodvoravanja naših predstavnika različitih nivoa vlasti prema različitim nivoima EU.

Odluka EU o odustajanju od gasa iz Rusije u konačnici kakva god da bude usvojena, ne bi trebala imati utjecaj na snabdijevanje BiH, jer BiH, čak i sada, sa jednim pravcem snabdijevanja može nabaviti prirodni gas skoro iz cijelog svijeta. Potrebno je pronaći odgovarajućeg snabdijevača, odgovarajuće rute snadbijevanja (koje postoje) i nominirati količine (koje nisu značajne u odnosu na potrošnju susjednih zemalja). Naravno, pitanje je koje količine i po kojoj cijeni BiH može dobiti sadašnjim pravcem snadbijevanja. Skoro izvjesno je da bi to bilo znatno nepovoljnije za BiH", naglašava bh. stručnjak.

Po njemu je "situacija za snabdijevanjem BiH gasom je prilično zadovoljavajuća i stabilna više od 45 godina". 

"Iako su se mijenjale (geo)političke i ekonomske okolnosti i u BiH i u okruženju (i još uvijek se mijenjaju), mi smo uglavnom imali uredno snadbijevanje po relativno povoljnim cijenama i u traženim količinama. Kratkotrajni problemi su se javljali uslijed događaja koji su potresali veći dio EU i na koje nije mogla uticati BiH, niti naš snabdijevač. Sve probleme sa snabdijevanjem BiH gasom treba isključivo tražiti unutar BiH odnosno treba se zapitati kako je moguće da je svim vlastima od 1996. godine do sada bilo koja nova gasna interkonekcija bila zadnji prioritet, iako je investicija u jednu interkonekciju reda veličine jedne zaobilaznice na koridoru 5C. Da ne govorimo o propuštenim šansama za razvoj pojedinih regiona da su imali snabdijevanje gasom", poručio je Petrović.