Belgijski političari i visoki finansijski dužnosnici bili su predmet kampanje zastrašivanja koju je orkestrirala ruska obavještajna služba s ciljem uvjeravanja zemlje da blokira korištenje imovine od 185 milijardi eura za Ukrajinu, prema evropskim obavještajnim agencijama.
Sigurnosni dužnosnici su Guardianu naznačili da je bilo namjerno ciljannje ključnih osoba u Euroclearu, depozitoriju vrijednosnih papira koji drži većinu zamrznute ruske imovine, te čelnika zemlje.
Čelnici EU na sastanku u Bruxellesu u četvrtak raspravljaju o tome hoće li odobriti zaduživanje prijeko potrebnih sredstava Ukrajini osiguranih imovinom ruske središnje banke, što je ključno za održavanje ratnih napora Kijeva tokom 2026. i 2027. godine.
Dužnosnici vjeruju da je za kampanju odgovorna ruska vojna obavještajna služba GRU, iako se vodi rasprava o stupnju prijetnje. „Sigurno su koristili taktiku zastrašivanja“, rekao je jedan evropski dužnosnik.
Belgija je u fokusu jer se 185 milijardi eura (162 milijarde funti) od 210 milijardi eura imovine ruske centralne banke koju je EU zamrznula od početka potpune invazije Moskve na Ukrajinu nalazi u Euroclearu sa sjedištem u Bruxellesu.
U četvrtak i petak, čelnici EU sastaju se kako bi odlučili hoće li se složiti s početnim zajmom od 90 milijardi eura osiguranim imobiliziranom imovinom ruskih banaka. Belgija je izrazila zabrinutost zbog zakonitosti sheme i kaže da će pristati samo ako ima garancije da će Euroclear dobiti puni povrat novca ako Rusija uspješno tuži svoj novac.
Rusija je javno upozorila da bi korištenje imovine predstavljalo krađu, a njezina centralna banka izjavila je da od Eurocleara traži 230 milijardi dolara odštete u slučaju pokrenutom pred domaćim sudovima. No, shvata se da je kampanja zastrašivanja usmjerena na ključne pojedince.
Prijetnje su upućene Valérie Urbain, glavnoj izvršnoj direktorici Eurocleara, i drugim višim rukovoditeljima u grupi finansijskih usluga.
Euroclear je odbio komentirati: „Sve potencijalne prijetnje tretiraju se s najvećim prioritetom i detaljno istražuju, često uz podršku vlasti prema potrebi.“
Istraga koju je ranije ovog mjeseca provela novinska stranica EUobserver spominje prijetnje upućene Urbain 2024. i 2025. godine te da je tražila zaštitu belgijske policije. To je odbijeno, a ona i drugi rukovoditelji firmi potom su prvo angažirali belgijsku, a zatim francusku zaštitarsku firmu da osiguraju tjelohranitelje, navodi se u izvještaju.
U intervjuu za Le Monde u novembru, koji je o Urbain govorio, izvijestili su da ju je tjelohranitelj pratio više od godinu, iako nije direktno komentirala svoju sigurnost.
Početkom decembra, Bart De Wever, belgijski premijer, rekao je u intervjuu na pozornici za novine La Libre : „I ko vjeruje da će Putin mirno prihvatiti oduzimanje ruske imovine? Moskva nam je dala do znanja da ćemo u slučaju oduzimanja Belgija i ja lično osjećati posljedice zauvijek.“
Na zahtjev da objasni ove komentare ranije ovog mjeseca, ured premijera pozvao se na prethodne De Weverove izjave, opisujući pravne i financijske rizike s kojima se suočavaju zapadne firme.
Na konferenciji za novinare u oktobru, De Wever je rekao: „Moskva nam je rekla da ćemo, ako dotaknemo novac, osjećati posljedice do vječnosti“, te je nastavio spominjati ruske protumjere, uključujući oduzimanje zapadnog novca zamrznutog u ruskim bankama, zapljenu zapadnih firmi i slične odluke iz jurisdikcija naklonjenih Moskvi.
Glasnogovornik je u srijedu odbio komentirati prijavljene prijetnje upućene ministrima belgijske vlade ili čelniku Eurocleara, navodeći sigurnosne razloge.
Glasnogovornik belgijskog ministra vanjskih poslova Maximea Prévota, koji je ujedno i zamjenik premijera i bio je uključen u pregovore o zajmu za reparacije, rekao je da "nemaju takve informacije" o prijetnjama upućenim njemu.
Ujedinjeno Kraljevstvo, za koje se vjeruje da drži 27 milijardi eura zamrznute ruske imovine, podržava potez korištenja imobiliziranih sredstava za Ukrajinu. Belgija je također inzistirala da i druge zemlje koje drže rusku imovinu, procijenjenu na 290 milijardi eura diljem svijeta, poduzmu slične mjere kako bi pokazale solidarnost i smanjile pravni rizik.
Keir Starmer, britanski premijer, rekao je poduzetniku Romanu Abramoviču da u roku od 90 dana isplati 2,5 milijardi funti prihoda od prodaje nogometnog kluba Chelsea iz 2022. ili će se suočiti s pravnim postupkom. Britanija želi da se sav novac da ukrajinskim žrtvama rata, ali milijarder je rekao da želi da i ruske žrtve imaju koristi.
Ukrajinski dužnosnici i stručnjaci priznaju da je zajam EU ključan za održavanje ratnih napora zemlje u sljedećih nekoliko godina. Nataliia Shapoval, voditeljica Instituta KSE, ekonomskog think-tanka sa sjedištem u Kijevu, rekla je da Ukrajini treba 50 milijardi dolara vanjskog financiranja u 2026., ali da je samo polovina već isplaćena.
Ekonomist je potrebu za novim međunarodnim finansiranjem opisao kao „apsolutno kritičnu“. Ukrajinskom ministarstvu odbrane posebno su bili potrebni predvidljivi tokovi novca kako bi osiguralo kupovinu oružja po potrebnim cijenama i kako bi njegova industrija naoružanja mogla ulagati kapital za budućnost.
Iako bi Ukrajina mogla prebroditi prvi kvartal godine bez dodatne podrške EU, „veliki problemi bi nastali od drugog kvartala, a još više u drugoj polovini godine“, a Kijev bi vjerovatno bio prisiljen smanjiti odbrambene proračune i napraviti teške kompromise sa socijalnim rashodima.
Ukrajinski dužnosnici nadaju se da bi sporazum o finansiranju EU mogao staviti Rusiju pod srednjoročni finansijski pritisak. Sljedeće godine 38% ruskog državnog budžeta ići će na finansiranje vojske, dok se očekuje da će ova godina završiti s budžetskim jazom od oko 70 milijardi dolara (52 milijarde funti), prema Shapovalu.