Industrija ljepote i estetskih tretmana u Bosni i Hercegovini posljednjih godina bilježi snažan rast. Svjedoči o tome sve više klinika za estetsku medicinu i kozmetičkih salona koji nude tretmane podmlađivanja i uljepšavanja i 'niču' gotovo svakodnevno u svim bh gradovima.
Iako zvanične statistike o broju estetskih zahvata ne postoje, indirektni pokazatelji poput količine uvezenih preparata govore da je riječ o biznisu koji “cvjeta”.
Gelovi, serumi, 'kraljica krema protiv bora'...
Raport je od Uprave za indirektno oporezivanje tražio podatke o količini uvezenog botoksa i hijalurona, kao i u protekloj godini, preparata čija primjena se sve češće spominje kao efikasno 'oružje' u borbi za uljepšavanje i protiv starosti.
Iz UIOBiH su prije svega pojasnili da u robu svrstanu u tarifnu oznaku pod koju potpadaju botoks i hijaluron , spada i širok spektar drugih proizvoda za njegu i uljepšavanje ,a ukupna količina takvih uvezenih proizvoda u godini iza nas je premašila 19 tona !
'Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), u periodu od 1. januara do 26. decembra 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno ukupno 19.635,20 kilograma robe svrstane u tarifnu oznaku 33049900 Carinske tarife BiH. Međutim, navedeni podatak o težini, ne odnosi se samo na botoks i hijaluron već i na druge preparate za njegu kože i uljepšavanje kao što su: pjena za samopotamnjivanje, kraljica krema protiv bora, serum sa botoks efektom, pjena sa vitaminom C, natural kids krema za lice i tijelo, hyaluronic gel i drugo'- naveli su iz UIOBiH za Raport.
Pojačati nadzor
Iako se svih 19 tona ne odnosi samo na botoks i hijaluron sama količina proizvoda uvezenih za anti-age tretmane i estetsku industriju govori da je velik interes građana BiH za tretmane uljepšavanja.
Drugo je pitanje koliko se ovi proizvodi koriste u tretmanima u skladu sa zakonima i pod stručnim nadzorom, jer osim registriranih ustanova i salona za njihovu primjenu, oglasi na internetu, posebno na društvenim mrežama vrve od ponuda 'brzih i efektivnih' tretmana botoksom po privatnim stanovima.
S obzirom na to da je u BiH već zabilježeno više slučajeva primjene i sumnjivih proizvoda za podmlađivanje u čijoj primjeni su učestvovale osobe bez potrebnih licenci i dozvola, a zbog čega su korisnici tih tretmana trpjeli i zdravstvene posljedice , jasno je da ekspanzija ovog tržišta mora biti praćena jačim nadzorom, jasnijom regulativom i većom transparentnošću.
Na to nam ukazuje i podatak o količini proizvoda koji se uvoze za 'biznis ljepote' i govore da posao ljepote i uljepšavanja u BiH nije marginalna pojava, već industrija u ozbiljnom usponu sa svim ekonomskim, društvenim i regulatornim izazovima koje takav rast nosi.