Odluka Općinskog suda u Zenici da zbog navodnih 'proceduralnih manjkavosti' odbije vanrednu upravu Vlade FBiH nad nekadašnjim zeničkim gigantom otvara širom vrata stečajnom postupku. Taj scenario, direktno ide u korist vlasniku tog preduzeća, tajkunu bliskom SNSD-u Gordanu Pavloviću i s njim povezanim strukturama iz Zvornika, dok radnike Željezare ostavlja na vjetrometini.
Rješenjem Općinskog suda u Zenici da se odbija prijedlog Vlade Federacije BiH za otvaranje postupka vanredne uprave i imenovanje Sene Šaranović za vanrednu upravnicu, praktično je stopiran pokušaj države da zaštiti javni interes i preduzeće vrati u rad.
Zatvorili oči pred ključnim činjenicama
Uprkos alarmantnim ekonomskim kretanjima i očiglednoj namjeri Vlade FBiH da hitno interveniše i spasi metalski kompleks, Sud je svojim viđenjem situacije oborio Vladine argumente za spas preduzeća.
Dok je Vlada FBiH predlagala uvođenje moratorija na sve naplate i prodaju , te planirala stabilizacijski period od 90 dana kako bi spriječila komadanje imovine, Sud u Zenici je za Vladin zahtjev naveo da njegov sadržaj 'ne upućuje na odlučne činjenice', svjesno zatvarajući oči pred opasnošću da klasični stečaj direktno ide na ruku privatnim povjeriocima i tajkunskim planovima za likvidaciju firme.
Sud je u svom obrazloženju redom odbacivao ključne tačke kojima je Vlada FBiH pokušala dokazati da bi kolaps Željezare izazvao sistemski slom.
Iz Dopisa naslovljenog 'kao Uticaj obustave isporuke gasa u slučaju obustave rada Nove Željezare Zenica, koji je Sud dobio od Energoinvesta d.d. Sarajevo, Sud je zaključio da postoji određeni rizik za gasni sektor.
"Ali ne pruža dovoljno činjenica ni stručnog uporišta iz kojeg će sud samostalno zaključiti da će taj rizik prerasti u sistemsku posljedicu u smislu čl. 9. ZOPVU. U dopisu su sadržane prognoze subjekta koji ga je sačinio, o mogućem uticaju eventualnog budućeg događaja na njegovo poslovanje i povezane subjekte. Isprave ne ukazuju da su razmatrane bilo kakve alternativne mjere otklanjanja potencijalnih posljedica, niti sadrže dovoljno podataka, objašnjenu metodologiju niti analiziranu vezu između navedenih činjenica i prognoziranih posljedica, koja bi sudu omogućila da ocijeni njihovu vjerovatnoću, obim i neposrednost", navodi se u sudskom rješenju.
Dalje iz dokumentacije koju su dostavile Željeznice Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, sud zaključuje da postoji povezanost u poslovanju između Željeznica Federacije BiH d.o.o. Sarajevo i dužnika, ali prema ocjeni Suda 'ne pruža dovoljno činjenica ni stručnog uporišta iz kojeg će sud samostalno zaključiti da će taj rizik prerasti u sistemsku posljedicu u smislu čl. 9. ZOPVU.'
U dopisu su sadržane prognoze subjekta koji ga je sačinio, o mogućem uticaju eventualnog budućeg događaja na njegovo poslovanje i povezane subjekte. Isprave ne ukazuju da su razmatrane bilo kakve alternativne mjere otklanjanja potencijalnih posljedica, niti isprave sadrže podatke, metodologiju i analitičko obrazloženje koji bi sudu omogućili da ocijeni vjerovatnoću, obim i neposrednost prognoziranog poremećaja željezničkog sistema.
Iz dopisa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, sud zaključuje da je dužnik značajan kupac ovog subjekta, te da iz dopisa proističe poslovna povezanost, dokazuje značajnog kupca, postojanje potraživanja i određeni uticaj na likvidnost EPBiH.
"Međutim, niti na jednom mjestu u sadržaju predmetnih dopisa ne postoje dokazi o tvrdnji iz uređenog prijedloga „EPBiH dodatno navodi da bi prestanak proizvodnje dužnika negativno uticao na Željeznice FBIH, a zatim i na EPBiH, jer proizvodnja iz termoblokova zavisi od isporučenog uglja.
Prema dopisu EPBіH, 80 posto proizvodnje električne energije EPBIH bilo bi ugroženo, što bi dovelo u pitanje redovno snabdijevanje električnom energijom FBiH i zahtijevalo kupovinu električne energije po višim tržišnim cijenama. Prema tome, ova tvrdnja nije potkrijepljena niti jednim dostavljenim dokazom, niti se poziva na eventualne stručne analize, tehničke procjene ili energetske studije, iz kojih bi bila izvedena ova tvrdnja da bi upravo takve posljedice nastupile", navodi se u Rješenju.
Uvidom u podatke Finansijsko-informatičke agencije (FIA) FBiH potvrđeno je da Nova Željezara čini 6,26 posto zaposlenih u metalnoj industriji FBiH, 10,54 posto ukupnog prometa, 13,82 posto ukupne vrijednosti proizvodnje i čak 10,57 psoto ukupnog izvoza kompletnog metalnog sektora.
Ali, umjesto da je ovo bio alarm za hitnu reakciju, Općinski sud u Zenici je zaključio da ovi podaci 'ne pružaju osnov za zaključak da bi neuređen stečaj proizveo sistemske posljedice', te da Vlada nije dokazala obim i trajanje tih posljedica.
Traže dokaz i metodologiju za predviđeno poskupljenje plina
U sudskom rješenju se crno na bijelo navodi zvanični odgovor preduzeća BH-GAS d.o.o. Sarajevo, koji potvrđuje da Nova Željezara troši čak 22,77 posto ukupno transportovanog prirodnog gasa u cijeloj državi, što je čini najznačajnijim industrijskim korisnikom u BiH, od kojeg BH-Gas inkasira 1,4 miliona KM godišnje.
BH-Gas je izričito upozorio sud da će prestanak rada Željezare direktno ugroziti likvidnost i finansijsku stabilnost BH-Gasa, što će rezultirati značajnim povećanjem cijene transporta i cijene plina prema svim krajnjim potrošačima , odnosno građanima.
Ali, Sud u Zenici je i ovaj krunski dokaz odbacio, uz hladno obrazloženje da isprava 'ne sadrži metodologiju iz koje bi sud mogao provjeriti na koji način i u kojem obimu' će cijene rasti.
Vlada je upozorila da prestanak rada Željezare neposredno ugrožava grijanje za preko 12.000 stanova, poslovnih prostora i javnih ustanova u Zenici za predstojeću grijnu sezonu 2026/2027.
Međutim, Sud je iskoristio zaključke Gradskog vijeća Zenice protiv radnika i Vlade. Sud u rješenju navodi da lokalna vlast zapravo želi rekonstrukciju i modernizaciju sistema kako bi 'napustila postojeću zavisnost od industrijskog kompleksa'. Pošto u papirima Grada ne piše da je Željezara jedino rješenje, sud je presudio da se problem grijanja može rješavati i bez vanredne uprave u Željezari.
Radnici su za sud tek minorni procenat
Vlada FBiH je dostavila da je na dan 30.06.2026. godine u Novoj Željezari bio zaposlen 1.501 radnik. Ali, Sud je u ovom primjeru primijenio čistu matematičku degradaciju, bez imalo socijalne osjetljivosti zbog toga što će hiljade članova porodica Željezare ostati bez primanja.
Naime, Sud je upoređujući taj broj sa ukupnim brojem zaposlenih u FBiH kojih ima 548.075 zaključio da radnici Željezare čine 'svega 0,27 posto ' zaposlenih u Federaciji. Iako priznaju da su socijalne i fiskalne posljedice dramatične na kantonalnom nivou , gdje radnici čine 1,87posto zaposlenih, a doprinosi Željezare čine čak 5,07 psoto javnih prihoda Grada Zenice, sudija je procijenio da to na nivou Federacije 'nema sistemski karakter'.
U rješenju se navodi i da domaće banke nemaju nikakvu finansijsku izloženost prema Željezari, što znači da je finansijski sektor siguran, dok Uprava za indirektno oporezivanje (UIO BiH) nema dospjelih neizmirenih obaveza, pa samim tim nema ni pravni interes da se bori za firmu.
Ko dobija, ko gubi i zašto je rok za žalbu tek tri dana
Sud je odbacio i argument Vlade FBiH da identitet najvećih povjerilaca i njihova povezanost s dužnikom predstavljaju osnov za zaključak da bi redovni stečaj bio neuređen. U obrazloženju se navodi da takva tvrdnja nije potkrijepljena dokazima te da je pravno neodrživa, jer je suprotna odredbama Zakona o stečaju i Zakona o postupku vanredne uprave.
Sud nije prihvatio prijedlog Vlade FBiH da pribavi dokumentaciju o poslovnim odnosima Željezare s povezanim društvima i najvećim povjeriocima, ocijenivši takav zahtjev pravno neutemeljenim i nevažnim za odlučivanje o vanrednoj upravi. U obrazloženju navodi da Vlada nije objasnila kako bi traženi ugovori i transakcije uticali na utvrđivanje zakonskih uslova za otvaranje postupka, te podsjeća da je Federacija BiH manjinski suvlasnik društva i da su joj takve informacije trebale biti dostupne.
U ovakvom pravnom vakuumu, gdje su ukinute sve privremene mjere zaštite donesene krajem juna i početkom jula, preduzeće se prepušta klasičnom, neuređenom stečaju.
Historija propadanja privrede i preduzeća u BiH nas uči da u takvim postupcima radnici završavaju na birou, proizvodnja se gasi, a preostalu imovinu krčme upravo povjerioci Željezare kojima su ustupljena njena dugovanja u stotinama miliona maraka, a povezani su sa tajkunom Pavlovićem.
Poznato je da je čak 160 miliona KM dugovanja Željezare izvučeno i prebačeno na firmu 'Ferrum' iz Zvornika, čiji je vlasnik sin SNSD-ovog ministra u Vladi RS Zorana Stevanovića, koji je svojevremeno upravljao i Pavlovićevom 'Aluminom', o čemu je Raport pisao i ranije.
Međutim, ova bitka još uvijek nije potpuno izgubljena. Vlada FBiH ima rok od samo tri dana od dana prijema ovog rješenja da uloži žalbu drugostepenom sudu. Ostaje da se vidi da li će pravni tim Vlade uspjeti u tom kratkom roku ispraviti sve 'metodološke i proceduralne manjkavosti 'kojima je Sud u Zenici oborio ovaj historijski pokušaj spašavanja zeničke Željezare.