Zlato je oduvijek važilo za „sigurnu luku“ u nestabilnim vremenima, ali u Bosni i Hercegovini sve više građana i investitora postavlja isto pitanje - da li je sada pravi trenutak za kupovinu, ili bi bilo pametnije sačekati?
Rekordan nivo
Iako je cijena zlata trenutno na rekordnim nivoima, mnogi stručnjaci smatraju da bi kratkoročno čekanje moglo donijeti bolju priliku za ulazak na tržište. Na svjetskom tržištu cijena unce zlata kreće se iznad 4.000 dolara, što je historijski maksimum.
Takav nivo često označava tzv. plafon tržišta – trenutak kada cijene stagniraju ili kreću u blagi pad. Zato analitičari upozoravaju da bi oni koji sada kupuju mogli platiti „skuplju sigurnost“, jer bi se u narednim mjesecima moglo desiti smanjenje cijene, naročito ako se globalne kamate zadrže na visokom nivou.
Cijene zlata prate globalne ekonomske trendove, posebno kamatne stope i inflaciju. Kada su kamate visoke, investitori radije drže novac u valutama i obveznicama koje donose prinos, dok zlato u tom periodu stagnira. Kako se očekuje da će američki FED i Evropska centralna banka početkom 2026. godine početi postepeno snižavati kamate, tržište zlata bi tada ponovo moglo oživjeti. Upravo zato dio stručnjaka preporučuje čekanje nekoliko mjeseci, do trenutka kada se pojavi jasniji signal o smanjenju kamata i povratku potražnje.
U BiH tržište investicijskog zlata još je nerazvijeno, a ponuda ograničena. Građani najčešće kupuju zlatne poluge i zlatnike, dok manji broj investitora trguje putem stranih online platformi. Problem je što domaći trgovci i zlatari kasne s praćenjem svjetskih cijena, a u otkupu zadržavaju značajno nižu cijenu po gramu. To znači da se razlika između kupovne i prodajne cijene često kreće i do 15 posto, pa bi svaki nagli pad svjetske cijene mogao značiti gubitak i za domaće kupce.
Pogrešan tajming
Ako već sada postoji želja za ulaganjem u zlato, ekonomisti savjetuju da se to radi postepeno. Kupovina u manjim iznosima, po principu „malo po malo“, pomaže da se izbjegne rizik pogrešnog tajminga i da se u prosjeku dobije povoljnija cijena. Na taj način, ako cijena zlata naknadno padne, novi dio kupovine „nivelira“ ukupnu vrijednost ulaganja.
Uglavnom, trenutno ulaganje u zlato nije loša odluka, ali nije ni najbolji trenutak za početak. Cijene su visoke, tržišta su nervozna, a signali centralnih banaka još nisu jasni.
Za investitore u BiH to znači da se strpljenje može isplatiti, ko sačeka nekoliko mjeseci, mogao bi kupiti zlato po povoljnijoj cijeni i sa manje rizika. Zlato, kao i uvijek, ostaje vrijedna imovina, ali kao i svaka investicija, traži pravi trenutak.