Društvene mreže potpuno su promijenile način na koji ljudi konzumiraju informacije. Često se događa da korisnici na tim platformama prate samo vijesti koje im preporuče prijatelji ili stranice koje već prate.
Problem ovog načina konzumiranja sadržaja, koji se spominje već više od deset godina, je što korisnici mogu ostati "zarobljeni” u svom balonu – prikazuju im se samo sadržaji koji odgovaraju njihovom svjetonazoru ili načinu razmišljanja.
Kako pojačati vidljivost sadržaja
U takvom balonu teško je čuti i drugu stranu priče. Vijesti s kojima se možda ne slažemo, ali bi bile zanimljive za pogledati iz druge perspektive, rijetko dospiju do korisnika. To, međutim, nije jedini problem. Stručnjaci upozoravaju da društvene mreže obiluje sadržajem loše kvalitete, koji često izaziva negativne emocije – ali upravo takav sadržaj privlači klikove.
Iako mnogi krive algoritme za ovu pojavu, nedavno istraživanje Sveučilišta Cornell pokazalo je da situacija nije tako jednostavna – odgovornost snose i sami korisnici. Algoritmi jesu napravljeni da ljudima pokažu ono što žele i time ih zadrže na platformi što duže, ali problem je u tome što korisnici zapravo češće reagiraju na sadržaj niže kvalitete.
Na primjer, ako ista osoba podijeli negativnu vijest i neku vjerodostojnu pozitivnu vijest s provjerenog izvora, korisnici će češće kliknuti na lošiju vijest. Takav sadržaj dobija čak 7 posto više reakcija, što dodatno pojačava njegovu vidljivost.
Šta bolje 'prolazi'
Naučnici su pratili sadržaj sa sedam različitih mreža (BlueSky, Mastodon, LinkedIn, X, TruthSocial, Gab i GETTR) i otkrili da je ovaj trend prisutan bez obzira na političku orijentaciju korisnika ili platforme. Negativne vijesti bolje "prolaze” i kod lijevo i kod desno orijentiranih mreža.
Čak i bez ovih istraživanja jasno je da senzacionalistički naslovi i emocionalno nabijen sadržaj privlači više pažnje nego racionalne i provjerene vijesti. Tako se stvara začarani krug: korisnici klikaju na negativne i nekvalitetne vijesti, kreatori i dio medija proizvode takav sadržaj zbog većeg broja klikova, a algoritmi ga dalje promoviraju. Kvalitetan sadržaj tako često pada u drugi plan i postaje gotovo nevažan.