Godinama se o holesterolu govorilo kao o tihom neprijatelju zdravlja, masnoći koja neprimjetno začepljuje krvne žile i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
No, nauka napreduje, a s njom se mijenja i naše razumijevanje ove složene molekule. Kardiolozi i nutricionisti danas sve glasnije ističu da nije sav holesterol loš. Štaviše, jedna njegova vrsta aktivno štiti srce, a ključ za njegovo optimalno djelovanje ne leži u potpunom izbjegavanju masti, već u pametnom izboru namirnica.
Dobar protiv lošeg: ključna uloga HDL holesterola
Kako bismo razumjeli novu paradigmu, važno je razlikovati dvije osnovne vrste holesterola koje kruže krvotokom: LDL (lipoprotein niske gustoće) i HDL (lipoprotein visoke gustoće).
LDL, poznat kao “loš” holesterol, prenosi masnoće iz jetre prema ćelijama. Problem nastaje kada ga ima previše, jer se tada počinje taložiti na zidovima arterija, stvarajući plakove koji sužavaju krvne žile i dovode do ateroskleroze.
S druge strane, HDL holesterol ima suprotnu ulogu. On djeluje kao “čistač” krvotoka. Njegov zadatak je prikupljanje viška holesterola iz tkiva i sa zidova arterija te njegovo vraćanje u jetru, gdje se razgrađuje i izlučuje iz organizma. Zato visoke razine HDL-a pružaju zaštitu od kardiovaskularnih bolesti.
Nije važna samo količina, već i kvaliteta
Najnovija istraživanja pokazuju da sama brojka HDL-a na nalazu ne govori cijelu priču. Pokušaji da se samo poveća HDL lijekovima nisu značajno smanjili rizik od srčanih bolesti, što je naučnike dovelo do zaključka da je važnija njegova funkcionalnost.
Funkcionalan HDL ne samo da uklanja holesterol, već ima i protuupalna i antioksidativna svojstva. On štiti i LDL od oksidacije, što je ključni proces u nastanku ateroskleroze.
Naučnici su otkrili da postoje različite podvrste HDL čestica, a posebno su korisne manje i gušće HDL3 čestice koje najbolje štite srce.
Prehranom do boljeg HDL-a
Fokus se sve više pomjera sa izbjegavanja hrane na usvajanje zdravih prehrambenih obrazaca koji poboljšavaju funkciju HDL-a.
Jedan od najboljih modela je mediteranska prehrana. Ona uključuje maslinovo ulje, voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove i umjerenu konzumaciju ribe, uz malo crvenog i prerađenog mesa.
Velika studija PREDIMED pokazala je da mediteranska prehrana može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i do 30 posto, posebno zahvaljujući polifenolima iz maslinovog ulja.
Namirnice koje pomažu srcu
Masna riba poput lososa, skuše, sardine i inćuna bogata je omega-3 masnim kiselinama koje podižu HDL i smanjuju upale. Preporučuje se najmanje dva puta sedmično.
Orašasti plodovi (orasi, bademi, pistacije) i sjemenke (lan) sadrže zdrave masti i vlakna koja poboljšavaju funkciju HDL-a.
Iako se često spominje da crno vino može blago podići HDL, stručnjaci upozoravaju da rizici alkohola nadmašuju moguće koristi.
Najsigurniji put do zdravog srca i dalje je uravnotežena prehrana i redovna fizička aktivnost.