Košta koliko i kafa u centru grada, a zdravlje može da podrži bolje nego mnogi skupi suplementi iz apoteke. Ova moćna žitarica zove se heljda i godinama je bila sastavni dio ishrane naših baka, dok smo je mi potisnuli čim su se police napunile bijelim brašnom. Velika greška.
Heljda zapravo nije prava žitarica, već sjemenka srodna kiselici, ali se u kuhinji koristi kao i većina žitarica. Ne sadrži gluten, lako se vari i, što je rijetko za biljne namirnice, ima kompletan profil aminokiselina. Bogata je i rutinom, jedinjenjem koje pomaže u očuvanju krvnih sudova, kao i magnezijumom, manganom i bakrom.
Kako heljda čuva srce i reguliše pritisak
Rutin iz heljde jača zidove sitnih kapilara i smanjuje njihovu propustljivost. Vlakna pomažu u vezivanju lošeg holesterola i njegovom izbacivanju iz organizma prije nego što dospije u krvotok. Magnezijum opušta srčani mišić i može pomoći u smanjenju sklonosti ka aritmijama, zbog čega se kod ljudi koji redovno jedu heljdu često primjećuje stabilniji rad srca.
Prema pregledu objavljenom u časopisu Nutrients, istraživanja bioaktivnih jedinjenja heljde ukazuju da njena redovna konzumacija može pomoći u regulaciji holesterola i krvnog pritiska.
Žitarica koja jača kosti
Zdravlje kostiju ne zavisi samo od kalcijuma. Bez magnezijuma, mangana i bakra, kalcijum se ne može pravilno ugraditi u koštano tkivo. Heljda sadrži sva tri minerala, što je čini posebno korisnom, naročito za žene nakon četrdesete godine, kada gustina kostiju prirodno opada.
- Magnezijum aktivira vitamin D
- Mangan učestvuje u stvaranju vezivnog tkiva
- Bakar pomaže formiranje kolagena u kostima
- Biljni proteini podržavaju mišiće oko zglobova
Trik za pripremu koji mijenja ukus
Najčešća greška je kuhanje heljde bez prethodne pripreme, što često daje bljutav i “muljav” ukus. Bolji rezultat se dobija ako se zrno prvo kratko proprži na suhoj tavi oko dvije minute, dok ne zamiriše na lješnjak. Zatim se prelije ključalom vodom u omjeru 1:2, poklopi i ostavi bez miješanja oko 15 minuta.
Rezultat je rastresita, aromatična heljda, a ne kašasta masa.
Kako je uključiti u ishranu
Heljda se lako uvodi u svakodnevnu ishranu. Može zamijeniti pirinač nekoliko puta sedmično, dodavati se u supe umjesto tjestenine ili koristiti kao doručak u obliku kaše sa jabukom i cimetom. Brašno od heljde može se miješati sa pšeničnim u odnosu 1:3 za palačinke ili hljeb.
Najčešća greška je prekuhavanje, heljdi treba najviše 10–12 minuta. Druga greška je kupovina industrijski prerađenih pahuljica koje često gube dio nutritivnih svojstava.
Kome heljda ne odgovara
Heljda je generalno sigurna, ali rijetke osobe mogu imati alergijsku reakciju, posebno one koje već reaguju na lateks ili pirinač. Osobe sa ozbiljnim bubrežnim problemima treba da budu oprezne zbog sadržaja oksalata i da se konsultuju s ljekarom.
U većini slučajeva, heljda može bez problema postati redovan dio ishrane i to više puta sedmično.