Kiselica (poznata i kao štavelj) je lisnata biljka prepoznatljiva po kiselkastom, gotovo limunskom ukusu, zbog čega se koristi i kao povrće i kao začin. Uobičajena je u Evropi i Aziji, a najčešće se dodaje u čorbe, variva i salate, kojima daje osvježavajuću notu. Danas se ponovo vraća u upotrebu jer se savršeno uklapa u savremeni način ishrane koji podrazumijeva lagane i minimalno prerađene namirnice.
Zdravstveni benefiti
Prepoznatljiv ukus kiselice potiče od oksalne kiseline, prirodnog jedinjenja koje podstiče apetit. Osim što oplemenjuje jela, ova biljka ima i konkretne zdravstvene koristi:
Poboljšava probavu: Tradicionalno se koristi za stimulisanje lučenja probavnih sokova, što ublažava nadutost, grčeve i osjećaj težine u stomaku.
Nutritivna vrijednost: Iako ima vrlo malo kalorija, bogata je vitaminom C (jača imunitet), vitaminom A (važan za vid i kožu), te vlaknima koja regulišu rad crijeva.
Minerali i energija: Sadrži magnezijum i gvožđe, koji su ključni za rad mišića, nervni sistem i stvaranje energije nakon zimskog perioda.
Gdje je možete naći?
Na pijacama: Kod prodavaca koji nude domaće, sezonsko povrće i samoniklo bilje.
U prirodi: Raste samoniklo na livadama, ali budite oprezni ako je ne prepoznajete sa sigurnošću.
U marketima: Rjeđe, ali se može naći u odjelima sa začinskim biljem.
Savjet i mjere opreza
Ipak, s ovom biljkom treba biti umjeren. Kiselica sadrži oksalate, supstance koje mogu smanjiti apsorpciju kalcijuma i kod osjetljivih osoba doprinijeti stvaranju kamenca u bubregu. Zbog toga se preporučuje povremena konzumacija, a osobe s problemima s bubrezima trebaju biti posebno oprezne.
Kako je pripremiti?
Kiselica se odlično slaže s krompirom, jajima i mliječnim proizvodima. Možete je koristiti svježu u salatama, kao dodatak sosovima ili je kratko prokuhati u čorbama i varivima.