Znanstvenici već dugo znaju da su koraljni grebeni u opasnosti, ali nova studija Sveučilišta British Columbia objavljena jučer u časopisu One Earth precizno kvantificira gubitke koralja širom svijeta, piše Smithsonian.
Dubinska analiza otkriva da je polovica koraljnih grebena od 1950. godine do danas izgubljena.
Znanstvenici kažu da klimatske promjene, prekomjerni ribolov i zagađenje uništavaju ove osjetljive ekosustave i dovode u opasnost koraljne zajednice i njihovu hranu.
Studija, koja je među do sad najopsežnijim procjenama koraljnih grebena i s njima povezane biološke raznolikosti, naglašava brzi tempo globalnog kolapsa koralja.
Koraljni grebeni su žarišta biološke raznolikosti koja pružaju staništa ribama, štite obalne zajednice i generiraju milijarde dolara za ribarstvo i turizam. Dio razloga zašto koralji umiru je osjetljivost na promjene temperature vode i kiselost, kažu biolozi.
Okean svake godine postaje se topliji
Koralji izgledaju poput stijena, ali zapravo su životinje sa simbiotskim partnerima. Koraljni polipi oslanjaju se na šarene alge koje žive u njihovome tkivu i proizvode hranu neophodnu za opstanak koralja.
Kada su polipi pod stresom zbog promjene svjetlosti, temperature vode ili kiselosti, oni prekidaju simbiozu i izbacuju alge u procesu koji se zove izbjeljivanje. Ako stres traje predugo, koralji umiru.
