Studija je pratila više od 100.000 ljudi u Francuskoj, od kojih je svaki ispunio do 15 dnevnika ishrane u kojima je prikazano vrijeme njihovih obroka radnim danima i vikendima.
Trećina ljudi koji su najranije pojeli večeru večerala je prije 20 sati, dok je trećina koja je jela najkasnije navečer to učinila nakon 21 sat. Učesnici istraživanja praćeni su u prosjeku sedam godina, tpkom kojih je bilo oko 2.000 slučajeva kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčane i moždane udare. Ljudi koji su večerali najkasnije, nakon 21 sat, imali su 28 posto veću vjerovatnost da će dobiti moždani udar ili prolazni ishemijski napad - često poznat kao 'mali moždani udar' u poređenju s ljudima koji su večerali prije 20 sati.
Istraživači kažu da smo evoluirali tako da jedemo ranije tokom dana, s nekim dokazima iz studija na životinjama koje sugeriraju da kasnija probava hrane povisuje šećer u krvi i krvni pritisak. Povišen krvni pritisak u večernjim satima, kada je inače niži, mogao bi s vremenom oštetiti krvne žile i povećati rizik od krvnih ugrušaka koji dovode do moždanih i srčanih udara, iako je za potvrdu teze potrebno mnogo više istraživanja, a vrijeme obroka teško da će utjecati na zdravlje u jednakoj mjeri kao i nezdrava prehrana.
Dr. Bernard Srour, viši autor studije sa Univerziteta Sorbonne Paris Nord, rekao je: 'Kao i mnoge druge i mene je moja baka upozoravala da ne večeram prekasno, a ova studija sugerira da bi taj savjet mogao imati smisla".
Ali za svakih sat vremena kasnije kada neko večera, rezultati studije sugeriraju da se njihovi izgledi za moždani udar ili mali moždani udar povećavaju za osam posto. Povezanost između vremena obroka i srčanih problema uočena je uglavnom kod žena, koje su činile gotovo 80 posto učesnica studije.
Jedini rezultat koji je bio značajan za muškarce bio je taj da je svaki sat kasnije kada su doručkovali bio povezan s 11 posto povećanim rizikom od koronarne bolesti srca, ali to je možda zato što je u studiji bilo premalo muškaraca da bi se dobili statistički značajni rezultati. Studija je pronašla više dokaza, kao što se vidjelo u prethodnim istraživanjima, da bi duži period nejedenja tokom noći mogao biti dobar za zdravlje. Svaki dodatni sat gladovanja tokom noći povezan je sa sedam posto smanjenim rizikom od moždanog udara ili malog moždanog udara. Ali zaključak je da je potrebno još dosta istraživanja kako bi se to zaista i potvrdilo.
