Fotografije ekstremnog siromaštva, djece i žrtava seksualnog nasilja generirane umjetnom inteligencijom preplavljuju web stranice sa fotografijama i sve ih više koriste vodeće zdravstvene nevladine organizacije, prema globalnim zdravstvenim stručnjacima koji su izrazili zabrinutost zbog nove ere "pornografije siromaštva".
Arsenii Alenichev, istraživač na Institutu za tropsku medicinu u Antwerpenu koji proučava proizvodnju slika globalnog zdravlja, prikupio je više od 100 slika ekstremnog siromaštva generiranih umjetnom inteligencijom koje su pojedinci ili nevladine organizacije koristili kao dio kampanja na društvenim mrežama protiv gladi ili seksualnog nasilja, piše "The Guardian".
One prikazuju pretjerane, stereotipne scene: djeca zbijena zajedno u blatnjavoj vodi, afrička djevojka u vjenčanici sa suzom koja joj mrlja obraz. Za njega, te slike predstavljaju pornografiju siromaštva 2.0.
Manja je gnjavaža
Iako je teško kvantificirati rasprostranjenost slika generiranih umjetnom inteligencijom, Alenichev i drugi tvrde kako je njihova upotreba u porastu jer su jeftinije od stvarnih prikaza i nema problema oko dobivanja pristanka za njihovo korištenje. Američki rezovi u području financiranja proračuna nevladinih organizacija pogoršali su situaciju.
Slike ekstremnog siromaštva generirane umjetnom inteligencijom sada se pojavljuju u desecima na popularnim stranicama sa stock fotografijama, uključujući Adobe Stock Photos i Freepik, kad unesete upit kao šta je siromaštvo.
Mnoge imaju potpise poput Fotorealistično dijete u izbjegličkom kampu, Azijska djeca plivaju u rijeci punoj otpada i Bijeli volonter pruža medicinske konzultacije maloj crnoj djeci u afričkom selu. Adobe prodaje licence za posljednje dvije fotografije na tom popisu za oko 60 britanskih funti, što je oko 69 eura.
Alenchiev je uvjeren da su u pitanju najgori stereotipi o Africi, Indiji ili bilo čemu drugom. Joaquin Abela, izvršni direktor Freepika, odgovornost prebacuje na kupce koji ih naručuju. Fotografije umjetne inteligencije generiše globalna zajednica korisnika platforme, koji mogu dobiti naknadu za licencu kada Freepikovi kupci odluče kupiti njihove slike.
Freepik je pokušao obuzdati predrasude koje je pronašao u drugim dijelovima svoje fototeke, tako što su "ubrizgali raznolikost" i pokušali osigurati rodnu ravnotežu u fotografijama odvjetnika i izvršnih direktora. Ali, tvrde kako su im ruke vezane ako kupci širom svijeta žele slike nastale na određeni način.
U prošlosti su vodeće dobrotvorne organizacije koristile slike generisane umjetnom inteligencijom kao dio svojih komunikacijskih strategija o globalnom zdravlju.
Jače predrasude
Nizozemski ogranak britanske humanitarne organizacije Plan International objavio je 2023. godine video kampanju protiv dječjih brakova koja sadrži slike generirane umjetnom inteligencijom djevojčice s modricom oko oka, starijeg muškarca i trudne tinejdžerice.
Prošle godine UN je na YouTubeu objavio video s "rekonstrukcijama" seksualnog nasilja u sukobima generisanim umjetnom inteligencijom, koji je uključivao svjedočanstvo Burundijke generirano umjetnom inteligencijom koja opisuje kako su je trojica muškaraca silovala i ostavila da umre 1993. tokom građanskog rata u toj državi.
Snimak je u međuvremenu uklonjen, uz obrazloženje kako "pokazuje nepravilnu upotrebu umjetne inteligencije i može predstavljati rizik u pogledu integriteta informacija, miješajući stvarne snimke i gotovo stvarni umjetno generisani sadržaj",.
Već se pokazalo kako alati generativne umjetne inteligencije repliciraju, a ponekad i preuveličavaju, šire društvene predrasude. No, šteta bi mogla otići i korak dalje. Proširi li se njihovo korištenje webom, bit će korištene za obuku sljedeće generacije modela umjetne inteligencije, što bi moglo dodatno pojačati predrasude, piše "The Guardian".