Stopa štednje najviše je porasla među pripadnicima generacije Z i mlađim milenijalcima, pokazala je analiza kuće Oxford Economics. Ovaj trend dolazi nakon godina visoke inflacije i usred historijski teškog tržišta rada.
Stopa štednje za mlade od 18 do 24 godine porasla je na 10,4% prošle godine, u poređenju sa 7,6% u 2019. godini. Ovaj porast nadmašio je opštu stopu štednje stanovništva, koja je porasla sa 7,5% na 9,4%. Trend je potaknut razornim ekonomskim šokovima koji su primorali mlade da štede za "crne dane".
Michael Saunders, viši savjetnik u Oxford Economicsu, objašnjava: „Posljednje turbulentne godine čine veći dio ličnog iskustva mladih ljudi, pa je vjerovatnije da će takvu nestabilnost smatrati normom za budućnost.“
On dodaje da su starije generacije, koje su iskusile mirnije periode 1990-ih i 2000-ih, manje sklone vjerovanju da će se ekstremna ekonomska kolebanja nastaviti. „Efekti ožiljaka“ ekonomskih šokova veći su kod mladih i onih koji iznajmljuju stanove, jer su pandemijska zaključavanja i energetska kriza njihove finansije pogodili jače nego bilo koju drugu grupu.
Povećana štednja generacije Z dolazi u trenutku kada nivo nezaposlenosti mladih raste brže nego bilo gdje drugo u zemljama G7. Prema izvještaju kuće PwC, oko 15% mladih ispod 25 godina je nezaposleno, što je porast sa 11% prije samo tri godine.
Istovremeno, grupa od 25 do 34 godine sada odvaja najveći udio novca od svih starosnih kohorti. Njihova stopa štednje skočila je na nevjerovatnih 12,45% prošle godine, dok je prije pandemije iznosila tek 7,14%.
Dok Britanci (i Evropljani generalno) režu troškove na nebitne stvari pokušavajući popraviti svoje finansije, nivo potrošnje kaska za SAD-om. Podaci pokazuju da je realna potrošnja opadala jer domaćinstva stavljaju više novca "sa strane".
Ekonomisti pomno prate ove promjene jer potrošnja čini skoro dvije trećine BDP-a i ključni je pokretač ekonomskog rasta. Uz prognozu rasta potrošnje od svega 1% za ovu godinu, malo je vjerovatno da će potrošači pokrenuti značajan ekonomski zamah.
Članovi Komiteta za monetarnu politiku izrazili su zabrinutost zbog ovih promjena. Megan Greene upozorila je da su domaćinstva pogođena „efektom ožiljaka“ visokih cijena, zbog čega, uprkos povećanju prihoda, radije biraju sigurnost štednog računa nego nove kupovine.