Potencijalna vakcina protiv koronavirusa koju razvija univerzitet Okxord na čelu sa Sarom Gilbert mogla bi proći treću i posljednju fazu testiranja na ljudima već u septembru.
U aprilu su djeca Sare Gilbert, 21-godišnje trojke koje studiraju biohemiju, odlučila da učestvuju u testiranju eksperimentalne vakcine protiv covida-19. Iako je tu vakcinu razvijao tim njihove majke, oni nisu stigli da sa njom razgovaraju o svojoj odluci, jer je ona već tada sve svoje vrijeme i energiju posvetila borbi za okončanje pandemije.
Gilbert za svoju djecu nije zabrinuta, jer je, kako kaže, njen tim sigurnosna testiranja vakcina radio mnogo puta do tada. Stoga je fokus usmjerila na pronalaženje načina da vakcina bude što efikasnija i da u što kraćem roku stigne do velikog broja ljudi.
U aprilu je Oxford sklopio ugovor sa britanskim farmaceutskim gigantom Astra Zenecom da bi vodio globalnu proizvodnju i distribuciju buduće vakcine.
Kompanija je pristala da tokom krize vakcinu prodaje neprofitno, ukoliko se dokaže njena efikasnost, i sklopila je ugovore sa nekoliko proizvođača da bi uspjela da proizvede više od dvije milijarde doza.
Ime Sarah Gilbert preko noći se našlo u svjetskim medijima. Prethodno je dvije decenije anonimno radila na razvoju vakcina, a o njenim istraživanjima se rijetko govorilo izvan naučnih krugova. Sada predvodi rad na favoritu među kandidatima za vakcinu protiv koronavirusa. Vakcina je uspješno prošla prvu i drugu fazu kliničkog testiranja na 10.000 ljudi iz Brazila, Velike Britanije i Južnoafričke Republike, a uskoro počinje i treća faza testiranja na 30.000 dobrovoljaca iz Sjedinjenih Država.
Кrajem aprila njen tim je ušao u lavovsku borbu da proces koji obično traje pet godina završi za manje od četiri mjeseca. U međuvremenu, ne samo da su uspjeli da prestignu druge kandidate za vakcinu, već će vjerovatno završiti veliko testiranje efikasnosti na 10.000 ljudi prije nego što konkurenti uopće započnu treću fazu.
Većina vakcina u razvoju na kraju ne bude odobrena. Za razliku od lijekova protiv bolesti, vakcine se daju zdravim ljudima kako bi se spriječila bolest, što znači da regulatori postavljaju visok prag za odobravanje i obično žele da vide podatke prikupljene nakon godina testiranja. Pandemija koronavirusa mijenja pravila, ali još nije sasvim jasno šta će regulatori prihvatiti kao dokaz efikasne i sigurne vakcine.
Gilbert je potpuno uvjerena u uspjeh njene vakcine, tvrdeći da ima 80 posto šanse da bude efikasna protiv koronavirusa. Rekla je da bi mogla pouzdano to znati već u septembru. Iza njenog samopouzdanja stoji potpuna predanost cilju. Kako kaže, budi se oko četiri sata ujutro „sa puno pitanja u glavi“, radi od kuće nekoliko sati, a onda vozi bicikl do Instituta gdje radi do kasno uvečer. Tim Instituta na univerzitetu Oxford, koji je u januaru imao svega nekoliko članova, sada broji otprilike 250 ljudi.
Tradicionalne vakcine obično se prave sa oslabljenim ili neaktiviranim oblikom virusa koji stimulira imuni odgovor. Međutim, te vakcine nije lako razviti i proizvesti brzo. Oxfordov tim je razvio tehnologiju koja može da ubrza proces koristeći virusni vektor, odnosno bezopasni virus, kao neku vrstu trojanskog konja za prenošenje genetskog materijala patogena u ćelije radi izazivanja imunog odgovora. U slučaju koronavirusa, Gilbert je uzela adenovirus šimpanze, koji izaziva običnu prehladu, i u njega ubacila genetski materijal sa površinskog "spajk proteina" virusa SARS-CoV-2. Tako na prevaru podstiče imuni sistem da uzvrati napad. Takva vakcinu stimulira antitijela, ali i povećava nivo ubojitih T-ćelija, bijelih krvnih ćelija koje pomažu imunološkom sistemu da uništi infekciju.
Pristup Gilbert je sličan onim koji je imala kineska kompanija CanSino Biologics kada je razvijala svoju vakcinu zasnovanu na virusnom vektoru. Kineska vakcina je tek u drugoj fazi ispitivanja na ljudima. Razlika između njih je mala, ali može biti presudna – CanSino koristi vektor zasnovan na ljudskom adenovirusu kojim su mnogi ljudi već bili zaraženi. Rani testovi su pokazali da su ljudi koji već imaju antitijela na adenovirus jednostavno neutralizovali vakcinu pre nego što je ona stigla da izazove snažan imunološki odgovor na SARS CoV-2. Johnson & Johnson također razvija vakcinu zasnovanu na ljudskom adenovirusu i počinje testiranje na ljudima u drugoj polovini jula. Sve vakcine zasnovane na adenovirusu stekle su veliku prednost u odnosu na ostale kandidate.
Uspješna vakcina vjerovatno neće biti 100 posto efikasna, bez obzira na to ko pobijedi u trci. I sama riječ uspjeh ovdje može da ima različite definicije. Ne izazivaju sve vakcine ono što se naziva "sterilisanje imuniteta", u kojem tijelo proizvodi neutralizirajuća antitijela koja blokiraju virus da uđe u ćelije. Neke vakcine ne sprečavaju infekciju, ali pokreću imuni sistem da zaštiti tijelo od bolesti. Bloomberg je upitao Gilbert koja bi bila njena definicija uspješne vakcine, ali je izbjegla dati precizan odgovor.
"Potrebna nam je vakcina sa visokim stepenom efikasnosti protiv bolesti, koja također ima značajan utjecaj na prijenos virusa", rekla je ona.
