Odnosi između Rusije i Azerbejdžana doživjeli su dramatičan preokret nakon što je u ruskom Jekaterinburgu prošlog mjeseca uhapšeno sedam azerbejdžanskih državljana zbog navodne povezanosti s mafijaškim ubistvima starim 25 godina. Dvojica su preminula u pritvoru, dok su ostali pred sudom izašli s vidljivim modricama i tragovima nasilja – što je izazvalo bijes u Bakuu
Azerbejdžan je reagovao odlučno: otkazani su ruski kulturni događaji, pretresen je ured agencije Sputnik u Bakuu, a ruski IT stručnjaci uhapšeni su zbog sumnje na trgovinu drogom i sajber kriminal. Ruska državna televizija dodatno je zaprijetila da bi "Baku mogao pasti za tri dana", što je izazvalo oštre reakcije i podsjetilo na retoriku iz perioda prije ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Zbližavanje zakletih neprijatelja
Dok se sukob s Moskvom zaoštrava, Azerbejdžan i Armenija – dvije zemlje koje su decenijama bile u međusobnim ratovima – sada nalaze zajednički jezik u cilju izbacivanja Rusije iz južnog Kavkaza. Predsjednik Ilham Alijev i premijer Nikol Pašinjan sastali su se 10. jula i razgovarali o Zangezur koridoru – planiranoj prometnoj vezi koja bi povezala Azerbejdžan s njegovom eksklavom Nahčivan, preko juga Armenije.
Taj koridor, koji bi ispunio panturkijski san o fizičkom povezivanju Azerbejdžana i Turske, prema sporazumu o prekidu vatre iz 2020. trebao je biti pod nadzorom ruskog FSB-a. No, Alijev sada traži da se Rusija potpuno isključi.
Zapad i Turska žele neutralan nadzor
Zapadne sile predlažu da se koridor stavi pod međunarodni nadzor – neutralnih aktera poput švicarskih ili američkih kompanija. U isto vrijeme, Pašinjan sve više okreće Armeniju ka Zapadu, posebno nakon što su se ruski mirovnjaci povukli tokom azerbejdžanske ofanzive u Nagorno-Karabahu 2023. godine. Gotovo svi etnički Armenci su tada napustili regiju, a Baku je optužen za etničko čišćenje.
Gubitak uticaja i trgovinskih pravaca
"To je posljednji veliki ruski adut u regiji", poručuje Neil Melvin iz londonskog instituta RUSI. Rusija bi, osim političkog uticaja, mogla izgubiti i kontrolu nad ključnim trgovinskim pravcima poput koridora Sjever–jug koji povezuje Moskvu s Iranom i Indijom preko Azerbejdžana.
Dodatni udarac za Kremlj bila je i greška ruske vojske krajem prošle godine, kada je oboren putnički avion Azerbaijan Airlinesa. Putin se tada morao lično izvinjavati – što je rijetkost u ruskoj diplomatiji.
Zelenski i Alijev – otvorena saradnja
Dodatni znak zaokreta je i nedavni javni razgovor Alijeva s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Razgovarali su o produbljivanju saradnje, što je jasna poruka o udaljavanju Azerbejdžana od Moskve.
Dok Rusija i dalje optužuje Zapad za "scenarij nesuglasica", sve je očitije da Armenija i Azerbejdžan žele sami oblikovati budućnost Kavkaza – i to bez ruskog tutorstva.