Uđete u supermarket i dočeka vas svježe voće i povrće, polica s hljebom ili cvijeće? Iza toga stoji strogo definisan sistem, objašnjava psiholog potrošača, prof. dr. Georg Felser.
Ovaj sistem počinje odmah na ulazu. U većini supermarketa prvi susret kupca je sa svježim namirnicama poput voća i povrća. „To je signal svježine i istovremeno snažan vizuelni stimulus“, objašnjava prof. dr. Felser. Ovim se stvara pozitivan prvi utisak, ali to može biti i mač sa dvije oštrice ako je voće, na primjer, lošeg kvaliteta ili pokvareno.
Jeste li primijetili da su frižideri s mlijekom skoro uvijek na najudaljenijoj tački od ulaza?
Supermarketi imaju interes da vas zadrže što duže u objektu. Budući da većina ljudi kupuje mlijeko ili mliječne zamjene prilikom svake posjete, trgovci ih smještaju na zadnji dio prodavnice.
Da biste došli do osnovne namirnice, prisiljeni ste proći pored stotina drugih artikala koji vam možda nisu potrebni, ali će vas privući svojim pakovanjem ili cijenom.
Ostatak rasporeda proizvoda oslanja se na ono što kupci podsvjesno doživljavaju kao srodno. Čaj i kafa su, na primjer, uvijek u istom uglu.
„Zanimljivo je da su ljubitelji čaja rijetko istovremeno i ljubitelji kafe, i obrnuto“, kaže Felser. Ipak, njihova kategorizacija kao "topli napici" olakšava namвигаciju. Slično pravilo važi i za sastojke za pečenje, koji su uvijek grupisani na jednom mjestu.
Iako su marketi dizajnirani da nas zbune i navedu na impulsivnu kupovinu, jedan faktor je jači od svih trikova navika.
„Većina ljudi kupuje u istim prodavnicama i brzo nauči gdje se šta nalazi. Na kraju se orijentišemo prema sopstvenom iskustvu, bez obzira na psihologiju koja stoji iza rasporeda polica“, zaključuje stručnjak.