Dok se globalni poredak ubrzano mijenja nakon povratka Donald Trump u Bijelu kuću, sve veći broj američkih saveznika započinje proces obnove i jačanja odnosa s Kinom, državom koja je godinama smatrana jednim od najvećih strateških protivnika Zapada. U središtu ovih diplomatskih pomjeranja nalazi se kineski predsjednik Xi Jinping, koji je posljednjih sedmica ugostio niz zapadnih lidera u pokušaju uspostavljanja “toplijih” političkih i ekonomskih veza.
Kanadski premijer Mark Carney postigao je trgovinski sporazum s Pekingom kojim se smanjuju carine na kineska električna vozila i kanadsko ulje od uljane repice, dok je britanski premijer Keir Starmer ove sedmice boravio u Pekingu s ciljem popravljanja odnosa koji su godinama bili ozbiljno narušeni.
Među evropskim liderima koji su se nedavno susreli sa Xijem nalaze se i finski premijer Petteri Orpo, dok se narednog mjeseca očekuje posjeta njemačkog kancelara Friedrich Merz.
Sukob s Trumpom gura saveznike prema Kini
Zaokret američkih saveznika dolazi u trenutku pojačanih tenzija s Washingtonom, izazvanih Trumpovom politikom carina, ali i njegovim zahtjevom da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland od NATO saveznice Danske. Uprkos riziku da naljute Bijelu kuću, pojedine zemlje Zapada sve otvorenije traže ekonomski i politički balans kroz saradnju s Kinom.
Carney je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu poručio da Kanada djeluje pragmatično i strateški, naglašavajući da se vlade moraju prilagođavati realnosti svijeta kakav jeste, a ne idealnim scenarijima. Ipak, ovaj kurs izazvao je snažne podjele među zapadnim političarima i analitičarima.
Američka senatorica Jeanne Shaheen upozorila je da bi takva politika mogla gurnuti najbliže američke saveznike direktno u zagrljaj Pekinga, umjesto da se gradi jedinstveni front prema Kini. Sam Trump je Starmerovu posjetu Pekingu ocijenio kao “veoma opasnu”, dok je dodatno kritizirao i kanadske poteze, iako se očekuje da i on sam u aprilu posjeti Kinu.
Evropa traži vlastiti put između dvije sile
Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas priznala je da Kina predstavlja dugoročni izazov zbog, kako je navela, ekonomskih praksi prisile, ali je istakla potrebu za raznolikim partnerstvima širom svijeta. Prema njenim riječima, Evropa mora graditi otpornost i smanjivati zavisnost od pojedinačnih globalnih aktera.
Sličan stav iznijela je i Una Aleksandra Bērziņa-Čerenkova, direktorica Latvijskog instituta za međunarodne odnose, ocijenivši da se ne radi o zaokretu prema Kini, već o pokušaju Evrope da se više osloni na samu sebe kao politički i ekonomski blok.
U proteklim sedmicama Peking su posjetili i francuski predsjednik Emmanuel Macron, irski premijer Micheál Martin te južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung. Očekivana posjeta Friedricha Merza trebala bi dodatno testirati novi kurs Berlina, koji prema Kini zauzima tvrđi stav, ali istovremeno želi otvoriti pitanja trgovinskog deficita i zavisnosti od kineskih ključnih minerala.