„Finansijski rat“ protiv talibana znači zamrzavanje deviza i stopiranje razvojne pomoći. Stručnjaci kažu da talibanima ostaju trgovina drogom, ucjene i ilegalni porezi, ali da to nije dovoljno da se upravlja zemljom.
Otkako su talibani preuzeli vlast u Avganistanu, u zapadnim državama se pitaju čime bi se mogli suprotstaviti militantnim islamistima. Vojna rješenja ne dolaze u obzir, pa su se Sjedinjene Države i njihovi saveznici prestrojili na vođenje „finansijskog rata“.
Američki predsjednik Džo Bajden i njegove Federalne rezerve (FED) zamrzli su milijarde dolara u avganistanskoj valuti na američkim računima. Skoro devet milijardi dolara akcija su plasirani u Sjedinjenim Državama i drugim zemljama. Među njima su avganistanske zlatne rezerve u visini od 1,2 milijarde dolara, uz to i 300 miliona u međunarodnim devizama.
Očekujući pad Kabula, Bajden je zaustavio priliv dolara u Avganistan. Bivši predsjednik Nacionalne banke Avganistana, Ajmal Ahmadi, kaže da će ta mera dovesti avganistanski narod u veoma težak položaj.
Američke ekonomske novine Vol strit žurnal izvještavaju da je Vašington blokirao pristup talibana računima avganistanske vlade, koji se vode kod američkih Federalnih rezervi i drugih američkih banaka.
Gotovina „skoro nula“
Ahmadi je objavio na Tviteru da Avganistan zbog velikog deviznog deficita zavisi od „redovnih isporuka gotovine svakih nekoliko nedjelja. Količina gotovine koja je u zemlji skoro je nula“.
Više zemalja, među kojima je i Njemačka, zaustavile su razvojnu pomoć. Avganistan u velikoj mjeri zavisi od strane podrške, i upućen je na nju ako želi izbjeći slom slabe ekonomije. Međunarodni monetarni fond je blokirao 340 miliona dolara deviznih rezervi koje bi talibani mogli pretvoriti u čvrstu valutu. Zvaničan razlog je to što „vlada nedostatak jasnoće unutar međunarodne zajednice da li će nova vlada biti priznata“.
Svejedno kakvih se finansijskih rezervi talibani dočepali, to neće biti dovoljno za vladavinu nad zemljom. Hans-Jakob Šindler, bivši koordinator jednog tima UN, za DW kaže da rezerve nisu dovoljne kako bi se „zemlja održivo vodila“.
Paravojske i trgovina drogom
Talibani su niz godina kao „teroristička organizacija“ izloženi međunarodnim sankcijama. Svoju borbu su finansirali uzgajanjem opijuma, trgovinom drogama i ucjenama.
Avganistan je najveći izvoznik opijuma na svijetu. Najnoviji izvještaj Ujedinjenih nacija procjenjuje da se godišnji prihod talibana od te delatnosti kreće između 300 miliona i 1,6 milijardi dolara.
Novi gospodari zemlje obećali su da će okončati trgovinu drogom. Prema tom obećanju trebalo bi ostati skeptičan, posebno kada se uzmu u obzir finansijske represalije koje uvodi zapadna zajednica država. „Sumnjam u njihovu volju da obustave proizvodnju droge u Avganistanu“, kaže Šindler. „Tamošnji zapovjednici naprosto nemaju drugi izvor prihoda.“
Povjerljivi izvještaj Sjevernoatlanskog pakta navodi još neke talibanske izvore finansiranja, kao što su ilegalno iskopavanje ruda, kao i samovoljno razrezivanje poreza i carina. Osim toga, u izvještaju se kaže da talibanima novac redovno pristiže od donatora iz Irana, Pakistana, Ujedinjenih Emirata, Saudijske Arabije i Katara.
Upućeni na priznanje
Talibanima je potrebno međunarodno priznanje ako žele efikasnu vladavinu. Zamrzavanje finansija i pomoći u razvoju moglo bi pomoći da se stvori pritisak pod kojim bi talibani formirali vladu koja bi zapadnim zemljama izgledala prihvatljivo.
Šindler smatra da rezerva novca u bankama, koje su se talibani na svom pohodu možda domogli, vjerovatno nema značajniji obim. „To bi valjda trebalo da dovede do pronalaženja novih izvora prihoda.“
Ahmadi smatra da izvori novca koji su na raspolaganju talibanima obuhvataju možda 0,1 do 0,2 odsto ukupnih avganistanskih rezervi u inostranstvu. „To nije mnogo“, kaže on.
Jedan broj analitičara sumnja u volju i kompetentnost talibana da iskoriste prirodne resurse – bez obzira na nekoliko ugovora sa Kinom o vađenju rude, koje je potpisala dosadašnja vlada.
„Talibani ne namjeravaju da izgrade avganistansku ekonomiju i vjerovatno će da okončaju svaki strani posao u zemlji“, kaže Tilman Brik, osnivač i direktor berlinskog Međunarodnog centra za bezbjednost i razvoj (ISDC). „Po svojoj prirodi i ideologiji, talibani nisu zainteresovani za privredni rast.“
On smatra da će zapadni investitori biti uplašeni – neće se rado upuštati u poslove sa grupom koja odbija sve liberalne vrijednosti. „Manevarski prostor privatnih investitora oduvijek je bio veoma ograničen, a biće još uži, kada više ne bude zapadne vojske u zemlji“, kaže Brik.
Bivši šef avganistanske Centralne banke Ahmadi očekuje da novi vlastodršci moraju odmah da uvedu kontrolu deviza koja će ograničiti raspoloživost dolara, te da će se time povećati inflacija, a domaća valuta će izgubiti na vrijednosti – sve to će najteže pogoditi najsiromašnije.
