Tokom rata u Ukrajini, Zapad je pokušao slomiti ekonomsko i političko zaleđe Kremlja sankcijama usmjerenim na ruske milijardere. No, prema analizi BBC-ja, desilo se upravo suprotno – ruski megabogataši danas su brojniji, bogatiji i lojalniji Kremlju nego ikada ranije.
Tokom više od dvije decenije vladavine Vladimir Putin, ruski oligarsi su postupno izgubili gotovo sav politički utjecaj. Rat protiv Ukrajine i zapadne sankcije nisu ih pretvorile u protivnike režima, već su ih – kombinacijom straha, kazni i nagrada – pretvorile u tihe saveznike ruske vlasti.
Primjer koji je poslužio kao upozorenje svima
Kako izgleda sistem kažnjavanja iz prve ruke zna bivši bankarski milijarder Oleg Tinkov. Nakon što je rat nazvao „ludilom“, Kremlj je reagovao ekspresno. Njegovim saradnicima poručeno je da će banka Tinkoff biti nacionalizirana ukoliko se ne prekine svaka veza s osnivačem.
„Nisam imao nikakav prostor za pregovore. To je bila talačka situacija“, ispričao je Tinkov. Banka je ubrzo prodata kompaniji povezanoj s Vladimirom Potaninom za, kako tvrdi, samo tri posto njene stvarne vrijednosti. Tinkov je izgubio gotovo devet milijardi dolara i napustio Rusiju – sudbina koja je poslužila kao jasna poruka ostalima.
Od oligarha do poslušnika Kremlja
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, ruski oligarsi su kontrolisali ključne industrije i imali ogroman politički utjecaj. Najpoznatiji među njima, Boris Berezovski, kasnije je tvrdio da je upravo on pomogao Putinu da dođe na vlast. Godinama kasnije, Berezovski je u egzilu govorio da se kaje zbog toga, a potom je pronađen mrtav u Velikoj Britaniji pod nerazjašnjenim okolnostima.
Od tog perioda, ruska oligarhija je praktično nestala – ili se potpuno podredila državi.
Rat kao ekonomska prilika
Kada je Putin 24. februara 2022. godine, samo nekoliko sati nakon početka invazije na Ukrajinu, okupio najbogatije Ruse u Kremlju, otpor nije bio opcija. Iako su znali da slijede sankcije i gubici, poruka je bila jasna: lojalnost ili propast.
Prema podacima Forbesa, broj ruskih milijardera je u prvim mjesecima rata pao, ali je potom naglo porastao. Danas ih ima rekordnih 140, a njihovo zajedničko bogatstvo iznosi oko 580 milijardi dolara, tek neznatno manje od historijskog maksimuma prije invazije.
Državna potrošnja na rat, procijenjena kao ključni motor ekonomskog rasta većeg od četiri posto godišnje, donijela je ogromne profite kompanijama bliskim Kremlju. Više od polovine ruskih milijardera danas direktno ili indirektno profitira od ratne ekonomije.
Zapadni plan se izjalovio
„Zapad je učinio sve da se ruski milijarderi okupe oko zastave“, izjavio je analitičar Aleksandar Koljandr iz Centra za europsku političku analizu. Zamrzavanje imovine, zapljena nekretnina i zabrane putovanja onemogućile su bijeg bogataša na Zapad i gurnule ih još bliže Kremlju.
Istovremeno, povlačenje zapadnih kompanija iz Rusije stvorilo je prostor koji su brzo popunili Putinovi lojalisti, kupujući vrijednu imovinu po niskim cijenama. Tako je stvorena nova elita čija egzistencija zavisi od nastavka sukoba sa Zapadom.
Zaključak koji zabrinjava Zapad
Umjesto da oslabi Putinovu vlast, rat i sankcije su učvrstili njegovu kontrolu nad ključnim ljudima ruske ekonomije. Ruski megabogataši danas više ne prijete Kremlju – oni su postali njegov tihi, ali izuzetno moćan oslonac.