Mnoge njemačke tvrtke preispituju svoje lance isporuke otkako su se u pandemiji pokazale njihove slabosti. Istočna Europa i zapadni Balkan žele imati koristi od toga. Ipak postoji veliko - ALI.
Kako se lanci opskrbe moraju mijenjati kako bi bili manje podložni poremećajima nego što su to bili tokom pandemije korone? Jedan od mogućih odgovora: Možda bi bilo bolje ako dobavljači i proizvodni pogoni ne bi bili predaleko od sjedišta tvrtke.
Kad tvrtke vrate svoja ulaganja, to se u žargonu ove branše naziva "reshoring" ili "nearshoring". Za njemačke tvrtke to bi moglo značiti: manje dobavljača u Aziji, stoga više u istočnoj i jugoistočnoj Europi. U ovoj se regiji trenutno polažu velike nade u investicije iz Njemačke.
Međutim, još se ništa od toga ne može vidjeti - što nije iznenađujuće s obzirom na pandemiju koja još nije završila. "Do sada, pandemija COVID-19 nije imala gotovo nikakvih učinaka na reshoring i nearshoring u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi", piše Olga Pindyuk u majskom izvješću bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW).
U posljednjih godinu dana direktne investicije iz inozemstva u regiju su smanjene za 45 posto. Izgledi za oporavak ove godine su, kako kaže Pindyuk, u većini branši male, osim kada je riječ o IT-u i energiji.
Dok ona opisuje trenutnu situaciju i blisku budućnost, njezin kolega iz WIIW-a Branimir Jovanović je ispitivao srednjoročni i dugoročni reshoring-potencijal zemalja zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Jovanović se oslanja na ankete Njemačke trgovinske i industrijske komore (DIHK) i Njemačke gospodarske komore u inozemstvu, kao i na svoja istraživanja.
"Studije pokazuju da njemačke tvrtke razmišljaju o promjeni svojih opskrbnih lanaca", rekao je Jovanović za DW. "Zapadni Balkan je jedna od regija koja je prirodni izbor", kaže on.
Šanse za zapadnobalkanske zemlje
Plaće na zapadnom Balkanu su niske, njemački menadžeri regiju ocjenjuju "kulturno srodnom", a ni stupanj obrazovanja nije loš, kaže Jovanović.
Gotovo polovica svih njemačkih tvrtki koje posluju u inozemstvu imala je od početka pandemije problema s lancima opskrbe ili logistikom, pokazalo je istraživanje Njemačke trgovinske i industrijske komore (DIHK) provedeno među 2.400 tvrtki. Dvije trećine njih stoga planiraju promijeniti svoje lance opskrbe.
Međutim, upitno je hoće li se planovi stvarno biti provedeni - i hoće li se nešto dogoditi kada je riječ zemljama zapadnog Balkana. Jovanović misli da je to vjerojatno jer su zemlje tako male.
"Dovoljno je da se nekoliko njemačkih tvrtki odluči za to", kaže Jovanović. "Trenutno samo oko jedan posto svih njemačkih izravnih ulaganja u inozemstvo odlazi na zapadni Balkan. Svaka promjena ovdje bi imala bi velik utjecaj", kaže on.
Isto se odnosi i na tvrtke iz drugih zemalja, jer Njemačka nije čak ni najveći investitor u regiji.
Veliko - ALI
Međutim, izgledi za veće ulaganje iz inozemstva su, kako kaže Jovanović, vezani uz važan uvjet.
"Vlade u regiji trebaju uraditi svoje domaće zadaće ako žele profitirati od pozitivnih trendova koji će vjerojatno nastupiti nakon pandemije koronavirusa", kaže on.
Balkanske zemlje loše prolaze u europskoj usporedbi, pogotovo kada je riječ o tome kako tamošnje vlade upravljaju. Korupcija i nedostatak pravne sigurnosti odvraćaju investitore.
"Ako vlade sada ne učine ništa i nastave kao i prije, onda će sav potencijal ostati neiskorišten", kaže ovaj ekonomista.
On također kritizira prethodnu strategiju većine balkanskih država da prije svega privlače investitore niskim plaćama i porezima. "Investitorima nije riječ samo o tome", rekao je Jovanović. "Oni također žele kvalitetu. A to uključuje dobro obučenu radnu snagu, kao i funkcionalne institucije i infrastrukturu", dodaje on.
Djelovati zajednički
Srbija je ovdje prošla nešto bolje od ostalih zemalja u regiji, pa je stoga privukla i ulaganja u proizvodni sektor. Novac dolazi čak i iz Kine.
Međutim, zemlje zapadnog Balkana trebale bi se manje usredotočiti na međusobnu konkurenciju i umjesto toga sebe vidjeti kao jednu regiju.
Ukupna ekonomska proizvodnja šest zemalja trenutno odgovara bruto domaćem proizvodu Slovačke. Zajedno bi bile jače - a ujedno i zanimljivije za investitore, kaže Jovanović.
"Kad bi postojala veća suradnja i strategija za cijelu regiju, mogli bi privući bolje i veće tvrtke koje tada ne bi bile aktivne samo u jednoj zemlji, već i preko granica", kaže Jovanović.
Istraživač WIIW-a Jovanović, koji i sam dolazi sa zapadnog Balkana, sumnjičav je da će se uvjeti u regiji zaista poboljšati. No, nada se da će šanse koje pruža moguća promjena u lancima opskrbe barem povećati vjerojatnost promjena.
