Novo istraživanje pokazuje kada bi glečeri širom svijeta mogli nestati i zašto svaki djelić rasta globalnog zagrijavanja može odlučivati o njihovoj sudbini.
Velika međunarodna studija, koju predvodi Institut za tehnologiju u Cirihu (ETH), procijenila je koliko će glečera na svijetu opstati do kraja ovog stoljeća i koliko dugo će svaki pojedinačno vjerovatno postojati.
Rezultati pokazuju drastične razlike između scenarija zagrijavanja. Ako globalne temperature porastu za 4 °C, širom svijeta bi ostalo tek oko 18.000 glečera. Ograničavanje zagrijavanja na 1,5 °C moglo bi sačuvati oko 100.000 glečera.
Istraživači su uveli i pojam „vrhunac nestajanja glečera“, koji označava godinu u kojoj nestanak glečera dostiže najviši nivo.
Pri zagrijavanju od 1,5 °C, vrhunac se očekuje oko 2041. godine, kada bi u jednoj godini nestajalo oko 2.000 glečera.
Pri zagrijavanju od 4 °C, vrhunac se pomjera na oko 2055. godinu, uz godišnje gubitke od oko 4.000 glečera.
Glečeri se širom svijeta povlače sve bržim tempom, a u nekim regijama se očekuje njihov potpuni nestanak. Kada se naučnici fokusiraju na broj pojedinačnih glečera koji nestaju, a ne samo na ukupnu količinu leda, postaje jasno da bi Alpe mogle dostići najveću stopu nestanka između 2033. i 2041. godine.
Koliko će ovaj period biti kritičan zavisi od rasta globalnih temperatura. Tokom tog intervala moglo bi nestati više glečera nego u bilo kojem drugom zabilježenom periodu. Na globalnom nivou, vrhunac nestajanja glečera očekuje se oko deset godina kasnije, uz godišnje gubitke koji rastu sa oko 2.000 na čak 4.000 glečera.
Situacija u Alpama je posebno dramatična. Ako trenutni klimatski planovi dovedu do porasta globalne temperature od 2,7 °C, projekcije pokazuju da bi do 2100. godine u Centralnoj Evropi ostalo samo oko 110 glečera, što je svega 3% današnjeg broja.
U scenariju zagrijavanja od 4 °C, taj broj bi pao na oko 20 glečera. Čak bi i srednje veliki glečeri, poput glečera Rhone, bili svedeni na male ledene površine ili bi potpuno nestali, dok bi se ogromni glečer Aletsch raspao na nekoliko manjih dijelova.
Ove promjene nastavljaju trend koji su istraživači već ranije uočili. Između 1973. i 2016. godine, samo u Švicarskoj je nestalo više od 1.000 glečera.
U ovoj sveobuhvatnoj studiji istraživači su po prvi put izračunali koliko je glečera nestajalo svake godine, koliko bi ih moglo opstati do kraja stoljeća i koliko dugo bi svaki pojedinačni glečer mogao trajati. Prvi put su određene i konkretne godine u kojima bi svaki glečer na Zemlji mogao nestati.
Za razliku od ranijih istraživanja koja su se fokusirala na ukupnu masu ili površinu leda, ovaj pristup stavlja naglasak na broj glečera, njihovu geografsku raspodjelu i vrijeme nestanka. Time se otkriva da su najugroženiji regioni s malim glečerima na nižim nadmorskim visinama ili bliže ekvatoru, poput Alpa, Kavkaza, Stjenovitih planina, dijelova Anda i afričkih planinskih lanaca.
„U ovim regijama se očekuje da će više od polovine svih glečera nestati u narednih deset do dvadeset godina“, navode istraživači.
Brzina povlačenja glečera direktno je povezana s globalnim zagrijavanjem. Simulacije, zasnovane na tri napredna globalna modela, pokazuju da bi u Alpama ograničavanje zagrijavanja na 1,5 °C omogućilo opstanak oko 12% glečera do 2100. godine (otprilike 430 od današnjih 3.000).
Na +2 °C taj broj pada na oko 8%, a na +4 °C ostaje tek 1%, odnosno oko 20 glečera.
Slični obrasci važe i za druge planinske regije. U Stjenovitim planinama, pri +1,5 °C opstalo bi oko 25% glečera, dok bi pri +4 °C nestalo čak 99%. U Andima i Centralnoj Aziji, pri +1,5 °C bi opstalo oko 43% glečera, dok bi pri +4 °C gubici premašili 94%.
Na globalnom nivou, svijet zagrijan za 4 °C imao bi oko 18.000 glečera, u poređenju s oko 100.000 ako bi se zagrijavanje zadržalo na 1,5 °C.
Nestanak glečera ima posljedice koje daleko prevazilaze klimatske pokazatelje. Iako topljenje malih glečera malo utiče na porast nivoa mora, njihov potpuni nestanak može ozbiljno pogoditi turizam, vodosnabdijevanje i život lokalnih zajednica.
Identifikovanjem mjesta i vremena nestanka glečera, studija pruža važne smjernice donosiocima odluka, lokalnim zajednicama i turističkom sektoru kako bi se pripremili za budućnost s manje leda i neizvjesnijim izvorima vode.
Paralelno s ovim istraživanjem, naučnici iz Ciriha učestvuju i u projektu Globalna lista nestalih glečera, koji bilježi imena i historije glečera koji su već nestali. „Svaki glečer je vezan za određeno mjesto, priču i ljude koji osjećaju njegov nestanak. Zato radimo i na očuvanju sjećanja na one koji su već izgubljeni“, poručuju istraživači.