Zamislite biće koje ne stari, koje stalno obnavlja svoje ćelije i vraća se na početak života. Naučnici su upravo otkrili meduzu koja to može činiti bez prestanka. Ova fascinantna „besmrtna“ životinja mogla bi ponuditi ključ za nove načine liječenja bolesti povezanih sa starenjem i otvoriti vrata regenerativnoj medicini kakvu do sada nismo poznavali.
Šta su zapravo „besmrtne meduze“?
Riječ je o vrsti Turritopsis dohrnii, poznatoj po nevjerovatnoj sposobnosti da se iz odrasle faze vraća u raniju, polip fazu — i to beskonačno puta. Kada je povrijeđena, bolesna ili pod stresom, ova meduza doslovno se „restartuje“ i vraća na početak životnog ciklusa, na taj način varajući smrt.
Kako naučnici objašnjavaju ovaj fenomen?
U studiji objavljenoj u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, istraživači sa Univerziteta u Oviedu otkrili su da T. dohrnii posjeduje dvostruke kopije gena za popravak i zaštitu DNK, što je značajno više nego kod njenog bliskog „smrtnog“ rođaka Turritopsis rubra. Osim toga, ima i mutacije koje sprječavaju skraćivanje telomera — zaštitnih dijelova na krajevima hromosoma koji su povezani sa starenjem.
Prema molekularnom biologu Janu Karlsederu, ključ je u tome što se ne radi o jednom procesu, već o kombinaciji više njih, što otvara nove puteve za istraživanja produženja zdravog ljudskog životnog vijeka.
Hoće li ovo promijeniti medicinu?
Naučnici upozoravaju da ljudska besmrtnost, poput one kod meduza, nije realna — jer mi nismo ta vrsta. Ipak, razumijevanje ovih gena i procesa moglo bi biti izuzetno dragocjeno za razvoj regenerativne medicine i tretmana bolesti povezanih sa starenjem, poput neurodegenerativnih oboljenja i raka. Dr. Carlos López-Otín sa Univerziteta u Oviedu ističe da bi ovo istraživanje moglo otvoriti vrata rješenjima za brojne zdravstvene izazove današnjice.
Nisu samo meduze posebne
Nova istraživanja iz Norveške pokazala su da i vrsta comb jellyfish (Mnemiopsis leidyi) može „vratiti sat unazad“ i pod ekstremnim stresom se vratiti u larvalni stadij. To ukazuje da sposobnost reverznog starenja nije jedinstvena samo za T. dohrnii, već da bi potencijal za biološko pomlađivanje mogao postojati i kod drugih vrsta.