Putnici s kruzera MV Hondius razišli su se širom svijeta nakon što je na brodu izbila zaraza hantavirusom, od koje su dosad preminule tri osobe.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da je identificirano pet potvrđenih infekcija, dok zdravstvene službe u nekoliko zemalja pokušavaju pronaći i suzbiti širenje virusa. Podsjećamo da brod sa 146 putnika i članova posade trenutno plovi prema Kanarskim otocima.
A o kakvom virusu je riječ, kako se prenosi te imaju li razloga za strah i građani Bosne i Hercegovine za Raport je govorio epidemiolog Alis Kozica, načelnik Službe za epidemiologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice.
'Hantavirusi predstavljaju porodicu virusa koje prvenstveno prenose glodari, odnosno miševi, pacovi i voluharice. Za razliku od pojedinih drugih zaraznih bolesti, hantavirus se uglavnom ne prenosi sa čovjeka na čovjeka, osim u izuzetno rijetkim slučajevima zabilježenim u Južnoj Americi. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem prašine kontaminirane mokraćom, izmetom ili pljuvačkom zaraženih glodara. Zaraza je moguća i direktnim kontaktom sa zaraženim glodarima ili njihovim ugrizom', pojašnjava Kozica.
Brod isplovio iz Argentine
Brod je prošlog mjeseca isplovio iz Argentine od kada su preminule tri osobe - nizozemski par i njemački državljanin. Prvi sumnjivi slučaj bio je 70-godišnji Nizozemac, koji se na brodu naglo razbolio s povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u trbuhu i proljevom.
Prema riječima dr. Kozice, period inkubacije najčešće traje od dvije do četiri sedmice nakon izlaganja virusu, iako simptomi mogu nastupiti i nakon nekoliko dana, ali i tek nakon dva mjeseca.
'Hantavirus može izazvati dvije glavne grupe oboljenja, zavisno od soja virusa. U Evropi i Aziji dominantna je hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, poznata i kao 'mišja groznica', koja prvenstveno napada bubrege i krvne sudove. U Sjevernoj i Južnoj Americi češći je hantavirusni plućni sindrom koji primarno zahvata pluća i izaziva teške respiratorne komplikacije', dodaje dr. Kozica.
Prema njegovim riječima, smrtnost zavisi od tipa virusa i pravovremenog liječenja.
'Kod evropskog tipa hantavirusa, koji je prisutan i na našem području, smrtnost je relativno niska i najčešće se kreće između jedan i pet posto. Američki sojevi, koji izazivaju plućni sindrom, znatno su opasniji i smrtnost može doseći i do 38 posto. Bosna i Hercegovina nije područje na kojem je hantavirus nepoznata pojava. Naša zemlja smatra se endemskim područjem za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom, odnosno mišju groznicu. Opasnost od pojave oboljelih postoji svake godine, naročito tokom takozvanih 'mišjih godina', kada nakon blagih zima i povećane količine hrane dolazi do naglog rasta populacije glodara, a samim tim i povećanog rizika za ljude', napominje Kozica.
Ipak, kako dodaje, ne treba očekivati pojavu pandemije, jer se virus ne prenosi lako među ljudima.
'Realnije je očekivati sporadične slučajeve oboljenja, posebno kod osoba koje borave u prirodi, rade u šumarstvu, poljoprivredi ili često borave u zatvorenim prostorima u kojima su prisutni glodari. Kada je riječ o prevenciji, najvažnije je izbjegavati kontakt sa glodarima i njihovim izlučevinama. Prilikom čišćenja podruma, tavana, šupa i drugih prostorija koje dugo nisu korištene preporučuje se korištenje zaštitnih maski i rukavica. Posebno je važno da se takve prostorije ne mete “na suho”, jer se time podiže potencijalno zaražena prašina. Preporuka je da se prostor prethodno poprska dezinfekcionim sredstvom i čisti mokrim postupkom.
Hranu i vodu potrebno je čuvati u posudama koje su nepropusne za glodare, dok se tokom boravka u prirodi preporučuje izbjegavanje direktnog ležanja na šumskom tlu i konzumiranje vode isključivo iz sigurnih izvora', dodaje Kozica.
Nije razlog za paniku, ali jeste za dodatni oprez
Naglašava da hantavirus nije razlog za paniku, ali svakako jeste razlog za dodatni oprez i odgovorno ponašanje. Najveći rizik imaju izletnici, planinari, poljoprivrednici i šumski radnici.
'Ukoliko osoba nakon boravka u prirodi ili čišćenja prostora u kojima su primijećeni tragovi glodara osjeti naglu pojavu visoke temperature, jaku glavobolju, bolove u leđima i stomaku, potrebno je odmah javiti se ljekaru i naglasiti mogući kontakt sa glodarima, jer je rano prepoznavanje simptoma od ključnog značaja za uspješno liječenje i očuvanje funkcije bubrega', zaključuje dr. Kozica za Raport.