Nemogućnost prepoznavanja voljenih osoba, tipična za Alzheimerovu bolest, mogla bi biti posljedica propadanja zaštitnih mreža koje okružuju neurone u mozgu.
Međutim, postoje lijekovi koji se već proučavaju u terapiji tumora i artritisa, a koji bi mogli obnoviti te strukture i sačuvati sjećanja, pokazuje eksperiment na miševima proveden na Univerzitetu Virginija i Virginija Tek, objavljen u časopisu Alzheimer i demencija.
„Otkrivanje strukturne promjene koja objašnjava specifičan gubitak memorije kod Alzheimera izuzetno je uzbudljivo“, izjavio je koordinator studije Harald Sonteimer.
Prema njegovim riječima, u pitanju je potpuno nova meta, a već postoje potencijalni lijekovi.
Njegov istraživački tim ranije je pokazao da u određenim dijelovima mozga postoje strukture poznate kao perineuronske mreže, koje formiraju mrežastu matricu oko neurona. One služe kao ključna barijera koja omogućava neuronima pravilnu komunikaciju i stvaranje novih sjećanja.
Istraživači su pretpostavili da bi promjene na tim mrežama mogle biti kritična prekretnica u razvoju Alzheimera. Novi eksperimenti na miševima potvrđuju ovo: jedinke sa oštećenim perineuronskim mrežama u CA2 području hipokampusa gube sposobnost da pamte druge miševe (tzv. socijalna memorija), iako i dalje mogu stvarati nova sjećanja o predmetima u svojoj okolini.
Ovo odražava ono što se vidi kod ljudi sa Alzheimerom, kod kojih socijalna memorija često nestaje prije memorije o predmetima.
Istraživači su zatim testirali lijekove, inhibitore matriksnih metaloproteinaza (MMP) koji blokiraju enzime sposobne razložiti proteine vanćelijskog matriksa, uključujući one u perineuronskim mrežama.
Rezultati pokazuju da miševi koji su primali MMP inhibitore imaju manju degradaciju mreža i zadržavaju bolju socijalnu memoriju uprkos Alzheimeru.
Prije nego što se ovaj pristup testira na ljudima, istraživači upozoravaju da će biti potrebno dodatno istraživanje o sigurnosti i efikasnosti.