Mnogi vozači tokom ljetnih dana primijete da automobil pokazuje višu temperaturu nego što je najavljena u vremenskoj prognozi. Iako djeluje kao kvar, iza svega stoji sasvim logično objašnjenje.
Naime, moderni automobili uglavnom nemaju klasične termometre, već koriste termistore, posebne elektronske senzore koji mjere temperaturu na osnovu promjena električnog otpora.
Dok klasični termometar sa živom reaguje širenjem i skupljanjem tečnosti usljed promjene temperature, termistor registruje promjene u električnoj struji izazvane zagrijavanjem ili hlađenjem.
Gdje nastaje razlika?
Problem nije u samom senzoru jer su termistori uglavnom vrlo precizni. Razlog odstupanja leži u njihovom položaju.
U većini automobila senzor temperature nalazi se u prednjem dijelu vozila, iza maske hladnjaka. Zbog takvog položaja često registruje toplotu koja se odbija od asfalta i drugih zagrijanih površina.
Asfalt tokom sunčanih dana upija velike količine sunčeve energije i može biti znatno topliji od zraka. Zbog toga senzor očitava višu temperaturu nego što je stvarna temperatura okoline.
Razlika može biti i do pet stepeni
Stručnjaci navode da tokom veoma toplih i sunčanih dana temperatura prikazana na instrument-tabli može biti viša za čak pet stepeni Celzijusa u odnosu na stvarnu temperaturu zraka.
Kada nema direktnog sunčevog zračenja, poput oblačnih dana ili noću, očitavanja su uglavnom mnogo preciznija.
Zašto je zimi često korisno?
Zanimljivo je da tokom hladnijeg dijela godine ovaj sistem može biti od koristi vozačima. Budući da je kolovoz često hladniji od zraka, automobil može ranije upozoriti na mogućnost stvaranja poledice.
Zbog toga mnogi putni računari aktiviraju upozorenje već kada temperatura padne na oko 3°C, kako bi vozači bili dodatno oprezni na cesti.
Dakle, ako vam automobil usred ljeta pokazuje temperaturu višu od one koju ste vidjeli u prognozi, vrlo vjerovatno ne griješi, samo mjeri toplotu koja dolazi sa užarenog asfalta ispod vas.