Zašto cijeli svijet strepi od Hormuškog moreuza? Nekoliko projektila dovoljno je da uzdrma ekonomiju planete
Dok se pažnja javnosti posljednjih mjeseci uglavnom usmjerava na ratove u Ukrajini i Gazi, jedan uski morski prolaz između Irana i Omana ponovo je postao jedno od najopasnijih mjesta na svijetu.
Hormuški moreuz, kroz koji svakodnevno prolazi približno petina svjetske trgovine naftom, posljednjih dana ponovo se našao u središtu vojne eskalacije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Novi američki zračni udari na iranske vojne ciljeve, iranski odgovor bespilotnim letjelicama i projektilima, kao i novi napad na komercijalni tanker, pokazuju koliko je krhak mir koji je tek nedavno dogovoren.
Iako nijedna strana zasad nije proglasila kraj pregovora, sve više analitičara upozorava da je sporazum između Washingtona i Teherana pod najvećim pritiskom od njegovog potpisivanja.
Najvažniji prolaz za svjetsku ekonomiju
Na karti svijeta Hormuški moreuz izgleda gotovo beznačajno.
Na najužem dijelu širok je tek nešto više od 30 kilometara, ali njegov značaj daleko nadilazi njegove dimenzije. Ovim prolazom države Perzijskog zaljeva izvoze ogromne količine sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina prema Aziji, Evropi i Sjevernoj Americi.
Procjene pokazuju da svakoga dana kroz Hormuz prođe između 18 i 20 miliona barela nafte, odnosno oko petine ukupne svjetske potrošnje.
Zbog toga svaki vojni incident u ovom području trenutno izaziva nervozu na energetskim tržištima.
Dovoljan je jedan pogođeni tanker
Najnovija eskalacija pokazuje koliko je cijeli sistem osjetljiv.
Nakon što je posljednjih dana pogođen jedan komercijalni tanker, američka vojska izvela je nove udare na iranske vojne ciljeve u blizini Hormuškog moreuza, navodeći da odgovara na prijetnje međunarodnoj plovidbi. Iran je potom odgovorio napadima dronovima i projektilima na američke vojne interese u regiji, optužujući Washington da je prvi prekršio dogovor o prekidu neprijateljstava.
Iako zasad nije došlo do potpune obustave plovidbe, sigurnosni rizik značajno je povećan.
Brodarske kompanije pažljivo prate razvoj situacije, dok osiguravajuće kuće upozoravaju da bi svaki novi napad mogao dodatno povećati troškove transporta.
Zašto svijet toliko strahuje od zatvaranja Hormuza?
Iran je i ranije prijetio zatvaranjem ovog prolaza.
Takav potez predstavljao bi jedan od najvećih udara na globalno tržište energenata u posljednjih nekoliko decenija.
Manja ponuda nafte gotovo bi sigurno dovela do rasta cijena goriva širom svijeta, što bi potom izazvalo lančani rast cijena transporta, hrane i brojnih drugih proizvoda.
Iako su mnoge zaljevske države posljednjih godina razvijale alternativne izvozne pravce, Hormuški moreuz i dalje ostaje nezamjenjiva arterija svjetske trgovine energentima.
Mir postoji, ali samo na papiru
Prije svega nekoliko sedmica činilo se da postoji realna šansa za smirivanje situacije.
Privremeni američko-iranski sporazum trebao je omogućiti sigurniji prolazak trgovačkih brodova i otvoriti prostor za nastavak političkih pregovora.
Međutim, posljednji događaji pokazuju koliko je taj dogovor osjetljiv.
Obje strane sada se međusobno optužuju za njegovo kršenje, dok nove vojne akcije gotovo svakodnevno podižu nivo napetosti.
Nervoza raste i na tržištima
Zanimljivo je da cijene nafte zasad nisu eksplodirale.
Razlog je činjenica da tržišta još vjeruju kako nijedna strana nema interes za potpuno zatvaranje Hormuškog moreuza.
Međutim, ekonomisti upozoravaju da bi samo nekoliko ozbiljnijih incidenata bilo dovoljno da se situacija dramatično promijeni.
Svaki novi napad na tanker ili ozbiljnije oštećenje pomorske infrastrukture moglo bi izazvati novu energetsku krizu i dodatno povećati inflaciju, koja je u mnogim državama tek počela slabiti nakon prethodnih globalnih poremećaja.
Više od regionalnog sukoba
Sukob oko Hormuškog moreuza odavno nije isključivo pitanje odnosa između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.
Njegove posljedice osjećaju gotovo sve države koje zavise od uvoza energenata.
Evropa pažljivo prati razvoj događaja zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju, dok su najveći azijski uvoznici nafte, poput Kine, Japana, Južne Koreje i Indije, posebno osjetljivi na svaku nestabilnost u Perzijskom zaljevu.
Upravo zato gotovo svaki incident u Hormuškom moreuzu odmah postaje globalna vijest.
Svijet je naučio jednu lekciju
Posljednjih nekoliko godina pokazalo je koliko su međunarodni lanci snabdijevanja ranjivi.
Pandemija, rat u Ukrajini i napadi na brodove u Crvenom moru već su uzrokovali velike poremećaje u svjetskoj trgovini.
Nova eskalacija u Hormuškom moreuzu mogla bi predstavljati još jedan ozbiljan udarac globalnoj ekonomiji.
Za sada prolaz nije zatvoren, tankeri i dalje plove, a diplomatski kanali između Washingtona i Teherana formalno ostaju otvoreni.
Ipak, posljednjih nekoliko dana jasno pokazuje da je dovoljan samo jedan ozbiljniji incident kako bi se krhki mir pretvorio u novu regionalnu krizu čije bi posljedice vrlo brzo osjetio cijeli svijet.