Antibiotici mogu imati nepovoljan utjecaj na probavni sistem djece jer često narušavaju prirodnu ravnotežu bakterija u crijevima. Simptomi su najčešće blagi i prolazni, ali zahtijevaju dovoljan unos tekućine i privremenu prilagodbu ishrane kako bi se spriječila dehidracija i ublažile probavne tegobe. Važnu ulogu u oporavku ima i uvođenje probiotika, koji mogu pomoći u obnovi crijevne mikrobiote tokom terapije antibioticima.
Dječiji organizam posebno je osjetljiv na promjene u probavnom sistemu, a jedna od najčešćih situacija u kojoj se ta osjetljivost jasno vidi jeste terapija antibioticima. Iako su antibiotici nezamjenjivi u liječenju bakterijskih infekcija, oni često narušavaju prirodnu ravnotežu crijevne mikrobiote. Zbog toga mnoga djeca tokom ili nakon terapije razviju proljev, grčeve, nadutost ili počnu odbijati hranu. Razumijevanje onoga što se događa u crijevima tokom uzimanja antibiotika pomaže roditeljima da na vrijeme prepoznaju prve znakove probavnih tegoba i adekvatno reaguju.
Kako antibiotici utječu na crijeva djeteta
Crijevna mikrobiota sastoji se od milijardi korisnih mikroorganizama koji učestvuju u probavi, stvaranju vitamina, jačanju imuniteta i zaštiti od štetnih bakterija. Kada dijete uzima antibiotik, lijek ne djeluje samo na štetne bakterije, već i na korisne, zbog čega se njihov broj smanjuje i ravnoteža narušava. Kako je dječija mikrobiota još u razvoju, ona je osjetljivija i sporije se obnavlja nego kod odraslih. Zato se probavne smetnje mogu pojaviti već nakon nekoliko doza lijeka i potrajati i nakon završetka terapije.
Najčešći simptomi koje roditelji primjećuju
Tokom terapije antibioticima ili nekoliko dana nakon nje dijete može imati proljev, što je i najčešća nuspojava. Uz to se mogu javiti nadutost, pojačani gasovi, grčevi i bolovi u stomaku, povremena mučnina te smanjen apetit. Većina ovih simptoma je blaga i prolazna, ali je važno pratiti dijete, posebno ako je vrlo malo, ako odbija tekućinu ili ako proljev traje duže od nekoliko dana.
Kako smiriti dječiji trbuščić tokom terapije
Kada se pojavi mekša ili učestalija stolica, djetetu treba nuditi tekućinu češće i u manjim količinama, jer se tako najlakše sprječava dehidracija. U zavisnosti od uzrasta, to mogu biti voda, blagi čajevi ili oralne rehidracijske otopine. Ishranu je korisno privremeno prilagoditi i birati namirnice koje su lake za probavu, poput kuhane riže, kuhanog krompira, blage piletine ili jogurta sa živim kulturama, ako je dijete dovoljno staro. Tokom proljeva treba izbjegavati masnu, teško probavljivu i izrazito zaslađenu hranu.
Jedan od važnih koraka u stabilizaciji probave je i uvođenje probiotika. To su korisni mikroorganizmi koji pomažu obnovi narušene ravnoteže crijevne mikrobiote i mogu smanjiti rizik od proljeva povezanog s antibioticima kod djece.
Kada se obratiti ljekaru
Ako proljev potraje duže od nekoliko dana, ako dijete ima visoku temperaturu, jake bolove u stomaku, znakove dehidracije ili odbija tekućinu, potrebno je obavezno se obratiti pedijatru. Pravovremena reakcija pomaže da se spriječe komplikacije i osigura siguran oporavak djeteta.