Predsjednik SAD nikada nije krio da bi najviše volio osvojiti ovu prestižnu nagradu, kažu stručnjaci za Sky News, a njegove tvrdnje da je dostojan kandidat počele su još tokom njegovog prvog mandata.
Nastojanja Donalda Trumpa da okonča rat u Ukrajini ponovo su pokrenula njegovu kampanju za Nobelovu nagradu za mir. Kada se 18. augusta sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i drugim evropskim liderima u Bijeloj kući, izjavio je:
"Okončao sam šest ratova" – a novinarima je narednog dana rekao da je, zapravo, riješio sedam.
Japanski premijer Shinzo Abe
U februaru 2019. Donald Trump je tvrdio da ga je tadašnji japanski premijer Shinzo Abe nominirao za Nobelovu nagradu, nakon njegovog samita 2018. s vođom Sjeverne Koreje Kim Jong Unom, na kojem su razgovarali o nuklearnom programu te zemlje.
Govoreći u Bijeloj kući, Trump je rekao da mu je Abe dao „najljepšu kopiju pisma koje je poslao ljudima koji dodjeljuju nešto što se zove Nobelova nagrada”.
Tvrdio je da mu je Abe rekao: „Nominirovao sam te”, na što mu je Trump odgovorio: „Hvala. Mnogi drugi ljudi takođe misle isto. Vjerovatno je nikad neću dobiti. Ali to je u redu.”
Predsjednik je zatim spomenuo svog prethodnika Baracka Obamu, koji je dobio Nobelovu nagradu 2009. godine.
"Dali su je Obami. Nije ni znao zašto ju je dobio. Bio je tu nekih 15 sekundi i dobio je Nobelovu nagradu“, rekao je Trump.
"Što se mene tiče, vjerovatno je nikad neću dobiti", dodao je.
Barack Obama je dobio nagradu svega devet mjeseci nakon što je postao predsjednik, za svoje „izvanredne napore u jačanju međunarodne diplomatije i saradnje među narodima“. U svom govoru prilikom prihvatanja nagrade, i sam je priznao da je dodjela izazvala kontroverze.
„U poređenju s nekim velikanima historije koji su primili ovu nagradu – Schweitzerom i Kingom, Marshallom i Mandelom – moja postignuća su skromna".“", rekao je.
S druge strane, krajem 2019., uoči sastanka s pakistanskim premijerom Imranom Khanom, Trump je rekao novinarima "dobio bih Nobelovu nagradu za mnogo toga, kad bi je dodjeljivali pošteno – ali ne dodjeljuju.“
U januaru 2020. požalio se da je on trebao dobiti nagradu umjesto premijera Etiopije Abiya Ahmeda Alija, koji je dobio priznanje zbog potpisivanja mirovnog sporazuma sa Eritrejom i okončanja dugogodišnjeg graničnog sukoba.
Govoreći na predizbornom skupu u Ohiju, Trump je rekao:
"Reći ću vam nešto o Nobelovoj nagradi, ispričat ću vam o tome. Napravio sam dogovor, spasio sam jednu zemlju, i tek sam čuo da je šef te zemlje sad dobio Nobelovu nagradu za mir jer je spasio tu zemlju. Ali znate šta, tako to ide. Sve dok mi znamo – to je jedino što je važno... Spasio sam veliki rat, spasio sam ih nekoliko.“
Na još jednom predizbornom skupu, uoči svoje druge izborne pobjede 2024. godine, Trump je okupljenima u Detroitu rekao da bi da se zove Obama dobio Nobelovu nagradu za deset sekundi.
U februaru ove godine, tokom sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Bijeloj kući, Trump je izjavio:
"Nikad mi neće dati Nobelovu nagradu za mir. Zaslužujem je, ali mi je nikad neće dati.“
A 18. augusta, tokom samita s ukrajinskim i evropskim liderima, ponovo je o istoj temi pričao.
„Ako pogledate šest sporazuma koje sam riješio ove godine – svi su bili u ratu. Nisam pravio primirja2, rekao je.
Dan kasnije, 19. augusta, ispravio je svoju izjavu u razgovoru za Fox News, rekavši da je okončao sedam ratova.
Njegov tim također sve više zagovara ideju da Trump treba dobiti nagradu. Njegova glasnogovornica Karoline Leavitt više puta je to spominjala na brifinzima u Bijeloj kući, nazivajući ga „predsjednikom mira“ i poručujući da je „odavno vrijeme“ da mu se nagrada dodijeli.
Sporazum između Armenije i Azerbejdžana
U svakom slučaju, Donald Trump je tokom svojih javnih istupa često isticao da je okončao ili doprinio okončanju više ratova i sukoba širom svijeta, tvrdeći da je upravo zbog tih postignuća zaslužan za Nobelovu nagradu za mir. Iako su mnoge od njegovih tvrdnji bile predmet kritika i osporavanja, Trump je u više navrata spominjao da je okončao ukupno sedam ratova.
Među sukobima koje je posebno isticao su rat u Afganistanu, gdje je, putem pregovora s talibanima, doprinio potpisivanju sporazuma o povlačenju američkih snaga. Također je naglašavao smanjenje američkog vojnog prisustva u Iraku, tvrdeći da je time značajno smanjio angažman SAD u tom ratu. U Siriji je objavio povlačenje američkih trupa iz određenih područja i tvrdio da je na taj način doprinio okončanju sukoba ili bar smanjenju američke uključenosti u rat.
Iako SAD nisu direktno uključene u rat u Jemenu, Trump je govorio o svojim mirovnim naporima i smanjivanju američke podrške Saudijskoj Arabiji u tom sukobu. Pored toga, u okviru svojih izjava uključivao je i Libiju kao dio sukoba koje je „riješio“ ili u kojima je doprinio stabilizaciji.
Jedan od najkonkretnijih i najpriznatijih uspjeha Trumpove administracije jeste posredovanje u mirovnom sporazumu između Armenije i Azerbejdžana oko Nagorno-Karabaha, čiji je potpis bio obilježen u Bijeloj kući u avgustu 2023. godine, a oba lidera su ga zbog tog doprinosa nominovala za Nobelovu nagradu.
Takođe, Trump često ističe Abrahamove sporazume, seriju mirovnih ugovora između Izraela i nekoliko arapskih država, koje je njegova administracija posredovala, kao jedan od svojih najvećih diplomatskih uspjeha na Bliskom istoku.
Iako je tvrdio da je okončao sedam ratova, tačan spisak nije uvijek precizno definisan i često se u njegove tvrdnje uključuju različiti diplomatski sporazumi i pregovori, ne samo klasični ratovi. S obzirom na to, njegova tvrdnja ostaje kontroverzna i predmet je različitih interpretacija.