U Njemačkoj je trenutno otvoreno više od milion radnih mjesta, u Velikoj Britaniji oko 780.000, dok Francuska traži više od pola miliona radnika. Uprkos visokoj nezaposlenosti u EU, posla ima, ali nema ko da ga radi.
Najviše slobodnih radnih mjesta bilježe pojedine zemlje, dok od većih zemalja neke imaju nižu stopu od prosjeka sa 1,7%. Na drugom kraju liste nalaze se države sa tek 0,6% i 0,8% slobodnih pozicija.
Zanimljivo je da se u zemljama poput onih koje primaju veliki broj imigranata (preko 1,2 miliona u 2023. godini) istovremeno otvara mnogo manje novih radnih mjesta nego, recimo, u Njemačkoj. To jasno pokazuje koliko se tržišta rada razlikuju i da broj slobodnih poslova nije uvijek u skladu s migracionim trendovima.
Problem, međutim, nije samo u nedostatku radnika, već i u nedostatku vještina. Prema istraživanjima, čak 75% evropskih poslodavaca tvrdi da ne može pronaći radnike sa odgovarajućim kvalifikacijama, što je ogroman skok u odnosu na period od prije samo pet godina.
Najveće poteškoće s nedostatkom kadra imaju zemlje sjeverne i zapadne Evrope, dok u istočnim i južnim dijelovima potražnja za radnicima nije tako izražena. Evropska komisija pokušava uvesti nove politike zapošljavanja, ali podaci govore jasno: u Evropi posla ima, ali radnika nema ili barem nema onih sa potrebnim znanjem i vještinama.