Iako je Sarajevo glavni grad Bosne i Hercegovine i kulturni, administrativni i turistički centar zemlje, u njegovoj glavnoj ulici Ferhadija još uvijek nema prodajnih objekata najpoznatijih svjetskih modnih i lifestyle brendova. Razloga za to ima više, a svi zajedno ukazuju na širu sliku izazova u razvoju maloprodajnog sektora u Bosni i Hercegovini.
Ključni razlog tržišna veličina
Jedan od ključnih razloga je tržišna veličina. Sarajevo, iako živo i posjećeno, ima ograničen broj stanovnika i relativno nizak kupovni standard u poređenju sa zapadnoevropskim gradovima. Velike robne marke, koje nastupaju kroz flagship prodavnice, uglavnom ciljaju tržišta gdje mogu očekivati konstantan promet i visok nivo potrošnje, što u Sarajevu još nije stabilno zagarantovano.
"Sve je to stvar perecepcije ili impresije ima li ili nema brendova. Zavisi koje brendove smatramo velikim. Ima tu brendova, recimo da se mogu svstati među srednje, ali suština je svakako u potražnji. Ne može ni biti luksuznih bredova kada nema dovoljno tražnje koja bi bila nivoa punude. Neki tekstilni bredovi su i bili, ali su otišli, inače iz grada. I mi se sami za neke čudimo zašto ih nema. To bi zatijevalo malo dublju analizu, ali ne treba se zavaravati. Neće vam niko doći zato što ćete s njim uspostaviti dobre odnose ili zato što ćete im obećati nešto i tako dalje. Suština je ipak u tržišnoj utakmici, jer ukoliko postoji tražnja, sigurno će doći i ti veliki brendovi. Vjerovatno će luksuzni bredovi doći u vrlo malom broju, jer iako se pojave potražnja neće biti dovoljna u ekonomskom smislu da bi se nešto ozbiljnije napravilo", naglasio je za Raport profesor ekonomije Muris Čičić.
I laički gledano jasno je da će svjestski bredovi biti tamo gdje imaju zaradu, a prihode diktiraju i izdaci, pa tako ne treba zaboraviti cijene zakupa prostora u Ferhadiji koje su prilično visoke, pa je već to u startu fakat koji nudi nadu u dovoljan povrat na investiciju za velike brendove.
Treba uzeti u obzir i da se objekti velikih i uglednih bredova moraju adaptirati po njihovim standardima, a adaptacija objekata zahtijeva dodatna ulaganja. S obzirom na to da globalni brendovi zahtijevaju striktne standarde izgleda i funkcionalnosti prostora, ovakvi faktori dodatno komplikuju njihovo prisustvo.
Postoji u uloga logistike i distribucije
Ne treba zaboraviti ni ulogu logistike i distribucije. Sarajevo nije logistički centar regije, a kompleksna i neujednačena birokratija uvozno-carinskih procedura u Bosni i Hercegovini mnogim kompanijama otežava operativno funkcionisanje. Umjesto otvaranja vlastitih prodavnica, većina velikih brendova se odlučuje za prisustvo putem franšiza ili distributera, i to najčešće u tržnim centrima, gdje je lakše zadovoljiti tehničke, pravne i komercijalne uslove.
Zanimljivo je da, i pored visokog turističkog prometa, Sarajevo ne uspijeva kapitalizirati na tom potencijalu u kontekstu dolaska premium brendova. Turisti uglavnom ne dolaze s ciljem luksuzne kupovine, a lokalno tržište nije dovoljno jako da bi održalo takve operacije na duže staze. Upravo zato poznati brendovi radije biraju druge gradove u regiji, poput Zagreba ili Beograda.
Sve to ukazuje da odsustvo velikih i uglednih robnih marki iz glavne sarajevske ulice nije slučajnost, već rezultat kombinacije ekonomske realnosti, tržišne ograničenosti, infrastrukturnih izazova i poslovnog okruženja koje još ne nudi uslove konkurentne za velike međunarodne lance.