Cijene riže pale su za 35% u posljednjih godinu dana, dostigavši najniži nivo od 2017. godine (oko 360 američkih dolara po toni), navodi konsultantska kuća Coface.
Razlog za ovakav pad, kako objašnjavaju analitičari, jeste ukidanje indijskih ograničenja na izvoz riže. Nakon tri godine izrazite nestabilnosti, svjetsko tržište sada se suočava s viškom ponude. U 2024. godini proizvedeno je čak 541 milion tona, što dodatno snižava cijene i remeti ravnotežu između globalnih proizvođača i uvoznika.
Indija, najveći svjetski izvoznik riže, 2022. godine je ograničila izvoz kako bi spriječila rast globalnih cijena, koje su tada porasle za 19% zbog rata u Ukrajini i nepovoljnih vremenskih prilika u Aziji.
Ponovno otvaranje izvoza u 2024. godini, uz rekordne žetve širom Azije, dovelo je do drastičnog pada cijena, čak 35% u samo godinu dana.
S obzirom na pozitivne prognoze proizvodnje za 2026. i mogući povratak klimatskog fenomena El Niño u posljednjem kvartalu 2025, očekuje se da će višak ponude potrajati i tokom 2026. godine.
Stručnjaci predviđaju da će cijene nastaviti padati do kraja 2025, uz moguću stabilizaciju tokom 2026. na nivoima koji nisu viđeni u posljednjih deset godina.
Riža je najkonzumiranija osnovna prehrambena namirnica u svijetu, čak ispred pšenice i kukuruza.
Uprkos njenom značaju za globalnu prehrambenu sigurnost, trgovina rižom na svjetskom tržištu i dalje je relativno mala. Azija, koja proizvodi i troši gotovo 90% svjetske količine, ostaje glavni akter.
S druge strane, subsaharska Afrika izrazito zavisi od uvoza iz Azije. Tokom 2024. godine, pet azijskih zemalja činilo je 75% svjetskog izvoza, uključujući čak 40% iz Indije, što afričke zemlje čini posebno ranjivima na političke odluke azijskih ekonomija.