Donald Trump nije prvi američki lider koji je pokazao interes za osiguravanje kontrole nad Grenlandom, najvećim otokom na svijetu.
Tokom Drugog svjetskog rata Sjedinjene Američke Države okupirale su Grenland nakon što je Danska pala pod njemačku okupaciju, ali se po završetku rata SAD nisu rado povukle s tog područja.
Godine 1949. i SAD i Danska pridružile su se NATO-u, a 1951. potpisale su sporazum kojim se SAD pravno obavezao na odbranu Grenlanda.
Nakon toga, 1953. godine, SAD su izgradile vazdušnu bazu Thule, koja je kasnije preimenovana u svemirsku bazu Pituffik.
Sjedinjene Američke Države imaju tri ključna razloga zbog kojih smatraju da je Grenland od presudnog značaja za njihovu nacionalnu sigurnost.
1. Rano upozorenje na balističke rakete
Iako se Grenland nalazi unutar Arktičkog kruga i na prvi pogled izgleda znatno sjevernije od bilo koje direktne putanje između Rusije i SAD-a, Zemlja nije savršena sfera – njen prečnik na polovima je oko 43 kilometra manji nego na ekvatoru.
To znači da najkraća udaljenost između Rusije i SAD-a vodi upravo preko Grenlanda, piše Sky News.
Kako bi se pratile – i eventualno presretale – balističke rakete namijenjene SAD-u, neophodno je imati sisteme za praćenje i raketnu odbranu na teritoriji Grenlanda. To ujedno objašnjava i zašto transatlantski komercijalni letovi koriste takozvanu “veliku kružnu rutu”, koja ih vodi bliže polovima nego ekvatoru.
2. Nove pomorske trgovačke rute
Više od 90 posto globalne trgovine odvija se morskim putem, a globalno zagrijavanje otvara nove plovne rute koje su historijski bile zaleđene i neprohodne veći dio godine.
Transport robe iz Evrope u Japan iznosi oko 13.000 milja, dok se korištenjem Sjeverne morske rute (Northern Sea Route – NSR) ta udaljenost smanjuje na približno 6.000 milja, što donosi značajne uštede.
Osiguravanje slobodnog prolaza ovim novim trgovačkim pravcima predstavlja važno sigurnosno pitanje za SAD.
3. Ogromno prirodno bogatstvo
Grenland raspolaže značajnim mineralnim resursima, uključujući uranij, kao i s procijenjenih 50 milijardi barela nafte i plina. Međutim, surova klima je tradicionalno činila eksploataciju tih vrijednih resursa izuzetno teškom.
Kako bi SAD mogao ostvariti svoje ciljeve?
Postavlja se pitanje koje bi opcije SAD mogao razmotriti kako bi ispunio svoje sigurnosne interese.
Pregovori – SAD već ima vojnu bazu na Grenlandu, a Danska je jasno stavila do znanja da je otvorena za razgovore o proširenju američkog vojnog prisustva u regiji.
Ipak, očigledno je da SAD nema puno povjerenja u dugoročnu sposobnost Danske da ograniči sve veći interes Rusije i Kine za to područje.
Kupovina – Sjedinjene Američke Države su više puta u prošlosti pokušavale kupiti Grenland.
Još 1946. godine SAD su ponudile 100 miliona dolara za otok (što bi danas iznosilo oko 1,3 milijarde dolara), ali su dobile odgovor da “Grenland nije na prodaju”.
Vojna akcija – SAD već ima vojno prisustvo na Grenlandu, dok sami Grenlanđani nemaju vlastite oružane snage.
Danska je formalno odgovorna za odbranu i sigurnost Grenlanda, ali ne bi imala realne šanse da se suprotstavi američkoj vojnoj intervenciji ako bi se Trump odlučio za takav potez.
Na prvi pogled, ako je američki predsjednik odlučan da osigura Grenland, vojna opcija djeluje kao najmanje rizična.
Međutim, napad na savezničku zemlju unutar NATO-a gotovo bi sigurno označio kraj NATO-a u njegovom sadašnjem obliku i gurnuo mnoge evropske države u ozbiljnu sigurnosnu krizu, s obzirom na vrlo stvarnu prijetnju koju Rusija trenutno predstavlja.