U stravičnom raketnom napadu na Kijev, koji se dogodio u četvrtak, život je izgubilo najmanje 30 osoba. Ovo je treći najsmrtonosniji napad na glavni grad Ukrajine od početka sukoba u februaru 2022. godine. Iako je Kijev pretrpio stotine zračnih udara, ovaj posljednji se izdvojio po brutalnosti, prvenstveno zbog izbora ciljeva i sofisticiranog oružja koje je Rusija upotrijebila.
Tehnološka inovacija za maksimalnu štetu
Ruske snage sve češće koriste nove dronove na mlazni pogon, poput modela Geran-4, koji su uočeni početkom godine. Ovi dronovi postižu brzine do 500 kilometara na sat, što ih čini prebrzim za mobilne vatrene grupe, pa se mogu presresti isključivo skupim raketama zemlja-zrak ili borbenim avionima. Ovakva taktika direktno iscrpljuje ionako ograničene ukrajinske resurse protivvazdušne odbrane.
Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW) upozoravaju da Rusija koristi ove tehnološke inovacije kako bi maksimizirala štetu među civilima. Pored dronova, napad je bio specifičan i po upotrebi balističkih raketa, uključujući hipersonični „Cirkon“, koji leti ekstremnom brzinom i predstavlja ogroman izazov čak i za napredne sisteme poput Patriota.
Kriza s raketama i gomilanje oružja
Ukrajina se suočava s trajnim nedostatkom raketa za PVO sisteme, što je dodatno pogoršano preusmjeravanjem dijela zaliha na Bliski istok zbog tamošnjih sukoba. Ukrajinsko Ministarstvo odbrane uputilo je hitan apel ka 40 zemalja, tražeći isporuku raketa iz njihovih zaliha u zamjenu za buduće isporuke.
ISW sugeriše da se Rusija mjesecima pripremala za ovaj udar, gomilajući zalihe projektila i dronova. Dok je od januara do maja Moskva izvodila jedan veliki napad sedmično, u junu je usporila tempo, što ukazuje na to da su Rusi tempirali snage za napade velikih razmjera kojima žele potpuno iscrpiti ukrajinsku odbranu.
Civili kao primarna meta
Kijevske vlasti potvrdile su da je pogođeno oko 25 lokacija u gradu, od kojih se većina nalazi u stambenim zonama. Jedan ruski projektil potpuno je uništio zgradu sa 64 stana, ostavljajući desetine porodica bez ičega. Dok Rusija tvrdi da gađa „vojno-industrijske objekte“, realnost na terenu su srušene stambene zgrade i gubici među civilima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da terorom pokušava nadomjestiti neuspjehe na frontu. Broj žrtava bi bio znatno veći da ukrajinske obavještajne službe nisu na vrijeme upozorile na napad, što je omogućilo desetinama hiljada građana, uključujući 4.500 djece, da potraže spas u stanicama kijevskog metroa. Potraga za preživjelima se nastavlja, a strahuje se da broj žrtava još uvijek nije konačan.