Prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim se za javno isticanje i promovisanje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine uvodi kazna zatvora od tri godine, o čemu je jučer pisao Raport, izazvao je pravu pometnju i žestoke reakcije političara u Federaciji.
Na mala vrata uvodi se kriminalizacija simbola Armije RBiH i zastave s ljiljanima. Riječ je o zvaničnoj zastavi međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine, pod kojom je država Bosna i Hercegovina 22. maja 1992. godine primljena u Ujedinjene nacije (UN).
Riječ o neustavnom prijedlogu zakona
Raport je jučer objavio da je riječ o neustavnom prijedlogu zakona, jer se želi staviti iznad državnog, koji se odnosi na državni zakon o službi u Oružanim snagama BiH (OSBiH).
Ovim Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine uspostavljen je jedinstveni sistem odbrane države i ist izričito propisuje postojanje tri pješadijska puka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine kao organizacija odgovornih za vojno nasljeđe i identitet jedinica i naroda iz kojih potiču.
U članu 6, ovoga zakona jasno stoji da pješadijski pukovi baštine identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda (Bošnjaka, Hrvata i Srba) iz kojih potiču: Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Vojske Republike Srpske (VRS).
Osim toga, kako Raport saznaje, o istom je jasno značenje dao i Međunarodni sud za ljudska prava u Strazburu.
Ova odluka za ranije slučajeve, kada se problematizirala zastava s ljiljanima u posjedu je našeg portala.
Praksa Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu je vrlo striktna kada je u pitanju kažnjavanje građana za isticanje zastava i drugih simbola. ESLJP ovakve slučajeve posmatra isključivo kroz prizmu Člana 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima (Sloboda izražavanja). Sud u Strasbourgu je kroz nekoliko ključnih presuda postavio jasne standarde koji direktno potvrđuju da je praksa MUP-a RS-a u BiH u suprotnosti s evropskim pravom:
Sama činjenica da simbol izaziva "nelagodu" ili "ogorčenje" nije razlog za kaznu
U ključnom predmetu Fáber protiv Mađarske (2012), podnosilac je kažnjen jer je tokom kontra-protesta istakao istorijsku zastavu (Arpadova zastava) koja se u Mađarskoj veže za mračni period Drugog svjetskog rata i totalitarne režime.
Stav ESLJP-a: Sud je presudio da samo isticanje zastave, čak i ako kod dijela građana izaziva nelagodu, ogorčenje ili asocijacije na sukobe, nije dovoljno za narušavanje javnog reda i mira. Da bi država opravdala kaznu, policija mora dokazati da je osoba činila nasilne postupke ili direktno pozivala na agresiju, a ne samo pasivno držala simbol.
Evroski sud jasno navodi, država ne smije zabraniti simbole koji imaju višestruko značenje.
U predmetu Vajnai protiv Mađarske (2008), radilo se o zabrani nošenja crvene petokrake.
U stav ESLJP-a se navodi
"Sud je naglasio da simboli često imaju višestruka značenja. Dok je za jedne petokraka simbol totalitarizma, za druge je simbol radničkih prava. Slično se može primijeniti na ljiljane: za bošnjački narod i državni kontinuitet BiH to je zvanični istorijski i državni simbol pod kojim je zemlja primljena u UN, a ne isključivo "ratno obilježje". ESLJP naglašava da država ne smije nametati samo jedno (negativno) tumačenje nekog simbola kako bi kriminalizovala građane.
Zastava Partijuma i Sekelja
Domaći sudovi moraju detaljno ispitati kontekst (Predmet Tokes protiv Rumunije, 2021)
"Aplikant je kažnjen jer je na zgradi svog ureda istakao zastavu istorijske regije (zastava Partijuma i Sekelja) bez dozvole vlasti. Sud u Strasbourgu je utvrdio povredu slobode izražavanja jer su rumunski sudovi automatski potvrdili kaznu, bez dubljeg ispitivanja političkog i istorijskog konteksta. ESLJP zahtijeva da se prekršajni nalozi ne pišu šablonski ("izazvao uznemirenost"), već se mora dokazati stvarna i neposredna opasnost po društvo, navodi se u odluci Suda u Strazburu.