Staša Košarac, kadar secesionističkog SNSD-a i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, odbija dostaviti podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u tom Ministarstvu, a što je od te i još 70 državnih institucija tražio Jasmin Emrić (NESBiH), zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH.
I dok iz ostalih institucija dostavljaju odgovore zastupniku Emriću, Košarac odbija otkriti koliko je zaposlenih Srba, Bošnjaka, Hrvata i Ostalih u Ministarstvu na čijem je on čelu.
Košarac tumači zakone po svom nahođenju
Sumnja se da na ovaj način Košarac pokušava sakriti broj prvenstveno SNSD-ovaca srpske nacionalnosti koje je zaposlio u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a i debalans na štetu Bošnjaka i Ostalih u toj instituciji.
Jer, prema ranije objavljenim podacima, u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa broj državnih službenika srpske nacionalnosti premašuje 50 posto, što nije u skladu ni s ustavnim ni zakonskim odredbama o nacionalnoj strukturi državnih službenika.
Košarac se za nedostavljanje podataka pravdi s time da u zakonima koji reguliraju i tretiraju rad državnih službenika nije našao 'imperativnu normu da se zaposleni moraju izjasniti o nacionalnoj pripadnosti'.
Naravno, Košarac tumači zakone po svojoj volji i odnosi se prema njima kao prema 'švedskom stolu', pa uzima samo ono što njemu odgovara.
Tako u navođenju odredbi Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i sam citira između ostalog i član 2. tog Zakona u kojem se kaže da 'struktura državnih službenika u državnoj službi okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.'
Najavljuje anketu
Iako u istom zakonu na što se poziva i Košarac stoji da je 'nacionalna pripadnost državnog službenika zasnovana na dobrovoljnom izjašnjavanju u skladu sa ovim zakonom', jasno je da se ne može ispoštovati odredba o tome da struktura državnih službenika odražava nacionalnu strukturu prema posljednjem popisu stanovništva, ako se službenici ne izjasne o nacionalnoj pripadnosti.
Kako bi izbjegao dati odgovor na tražena pitanja on se čak poziva i na zakonske odredbe u kojima se, između ostalog, navodi da zaposlenik neće biti diskriminisan i zbog nacionalnog porijekla, iako se ta odredba uopće ne odnosi na pitanje koje Košarac odbija dati odgovor.
U svom licemjerjem i nadobudnošću 'obojenom' odgovoru zastupniku Emriću, ministar Košarac kaže da 'ne dovodeći u pitanje da se u Ministarstvu poštuje okvirno nacionalna zastupljenost konstitutivnih naroda' i kako je napisao 'u zajednici s ostalima' on velikodušno najavljuje da MVTO može provesti 'dobrovoljnu anketu' u kojoj će se državni službenici u tom ministarstvu izjasniti o nacionalnoj pripadnosti.
Pri tome, najavljuje Košarac, da će voditi računa da ta anketa bude u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH i uz mišljenje Agencije za državnu službu.
Iz Košarčevih odgovora jasno je da on želi na svaki način izbjeći dostavu podataka nacionalnoj strukturi zaposlenih u MVTEO i općepoznato je da on vrlo dobro zna ko je koje nacionalnosti u Ministarstvu kojim rukovodi.
Iako Košarac najavljenu anketu spominje samo u kontekstu člana 7. Zakona o upravi, treba ga podsjetiti da u tom članu jasno stoji:
"U organima uprave osigurava se odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika u skladu sa nacionalnom strukturom stanovništva, a prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni Hercegovini".
Također, zastupnik Emrić je kod ispostave zahtjeva za odgovorima o nacionalnoj strukturi državnih službenika, ranije obrazložio da je članom 61. stav 4. Zakona o upravi propisano da je rukovodilac organa uprave obavezan da na osnovu i u okviru Ustava, zakona i drugih propisa i smjernica Vijeća ministara savjesno vrši povjerenu mu funkciju i lično je odgovoran za njeno vršenje, kao i za rad organa kojim rukovodi.
Debalans na štetu Bošnjaka i Ostalih
"Nesporno je da rukovodilac institucije mora osigurati proporcionalnu nacionalnu zastupljenost zaposlenih u instituciji kojom rukovodi, a u skladu sa popisom stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, na način da je zaposleno 15,43 posto Hrvata, 30,78 posto Srba, 50,11 posto Bošnjaka i 3,68 ostali Ostalih. U većini institucija BiH trenutno je značajan debalans Ostalih i Bošnjaka", pojasnio je ranije Emrić.
Prema posljednjim podacima u državnim institucijama je manje ukupno oko 800 Bošnjaka i to u čak 60 od 71 državne institucije.
Još početkom maja Emrić i još četvero zastupnika u Zastupničkom domu PSBiH i to Elvisa Hodžić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Ermina Salkičević-Dizdarević uputili su zahtjev predsjedavajućem Doma Denisu Zvizdiću za sazivanjem hitne sjednice na kojoj bi bili razmatrani podaci o etničkoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama i uzroci i posljedice neprovođenja Ustava i zakona Bosne i Hercegovine kojima je utvrđena proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine.
Do danas Zvizdić nije zakazao sjednicu.