Iako zlatne krošnje zaista čine da sve izgleda ljepše i ušuškanije, činjenica da lišće danas žuti brže nego ranije nimalo ne raduje naučnike, u pitanju je potpuna promjena prirodnih procesa koja ugrožava živi svijet na Zemlji.
Promjena boje lišća sasvim je prirodan proces i jedan od načina na koje se drveće priprema za zimu. Tokom prelaska boje iz zelene u žutu, drvo iz lišća izvlači azot i fosfor te ih transportuje do grana, stabla i korijena, gdje se ovi elementi skladište, a ovaj proces naziva se „starenje lišća“.
Ovaj mehanizam zapravo omogućava drvetu da potroši manje energije na održavanje života tokom zimskih mjeseci. Međutim, ono što zabrinjava jeste činjenica da se posljednjih godina proces značajno ubrzao, lišće počinje žutjeti i prije prave jeseni. Naučnici su pronašli i objašnjenje.
Glavni krivac za preranu promjenu boje lišća jesu suše u kombinaciji s visokim temperaturama. Ovakvi klimatski uslovi uzrokuju stres kod stabala i podstiču ih da pokrenu proces „starenja lišća“ mnogo ranije nego što bi trebalo, otkrili su naučnici s Junanskog univerziteta u Kini.
Ovo otkriće potpuno je suprotno dosadašnjim saznanjima nauke. Dugo se vjerovalo da topla jesen produžava vrijeme tokom kojeg lišće ostaje zeleno, oponašajući ljetne uslove u kojima su krošnje najbogatije i najzelenije, piše ruski portal TechInsider.
Ipak, ključni problem nije samo temperatura, već nedostatak vode u ranoj jeseni. Ako je vlažnost visoka, a temperature ostanu povišene, lišće će duže ostati zeleno.
Do ovih zaključaka kineski naučnici došli su opsežnim istraživanjem, analizirajući indeks suše u periodu od 1982. do 2021. godine. Pokazalo se da postoje kritične vrijednosti suše pri kojima drveće prerano „stari“, mijenja boju lišća i odbacuje ga.
Kako bi zavirili u budućnost, naučnici su simulirali klimatske promjene do 2100. godine i dobili nimalo optimistične prognoze: više od 51 posto regiona sjeverne hemisfere suočit će se s ozbiljnim sušama, što znači da će drveće u tim dijelovima planete stariti mnogo brže.
Posljedično, povećat će se nivo ugljen-dioksida u atmosferi, vegetacijski period mnogih vrsta značajno će se skratiti, a i prinosi će opasti. Uz sve to, postoji ogroman rizik da će pojedine vrste drveća potpuno nestati s lica Zemlje, navodi se u naučnom radu objavljenom u magazinu.