Zabrana ulaganja Norveškom penzionom fondu, vrijednom 1,8 biliona dolara u firme odbrambene industrije je nelogičan i sulud, tvrde čelnici opozicije.
Norveška vlada suočena je s rastućim pritiskom da dopusti svom državnom penzionom fondu, vrijednom 1,8 biliona dolara, ulaganje u određene odbrambene firme. Opozicione stranke dugogodišnju zabranu takvih ulaganja opisuju kao “nelogičnu i suludu” u trenutaom sigurnosnom okruženju, prenosi CNBC, prenosi Poslovni. Norveški penzioni fond ili naftni fond kako ga još zovu, najveći je nacionalni fond na svijetu, a od ranih 2000-ih ima zabranu ulaganja u firme koje proizvode ključne komponente za nuklearno oružje.
Prema etičkim smjernicama, fondu je, između ostalog, zabranjeno ulaganje u firme koje učestvuju u proizvodnji kasetnih bombi, protupješačkih mina i duhana. Konzervativna stranka Norveške pozvala je vladu da ukine zabranu ulaganja u određene odbrambene firme, pozivajući se rat u Ukrajini i povećanje naoružavanja zemalja poput Kine posljednjih godina. Tina Bru, zamjenica čelnice Konzervativne stranke, izjavila je za CNBC da se Norveška suočava s najtežom sigurnosnom krizom od Drugog svjetskog rata te da je hitno potrebno povećati ulaganja u zapadnu obrambenu industriju radi zaštite vlastite sigurnosti i sigurnosti saveznika.
Nova investicija
Bru smatra da bi norveški premijer Jonas Gahr Støre trebao izmijeniti etički okvir fonda kako bi osigurao da firme ključne za sigurnost ne budu isključene iz investicija. Fond je prethodno isključio iz ulaganja britanskog odbrambenog izvođača BAE Systems zbog proizvodnje ključnih komponenti za nuklearno oružje te američku firmu Lockheed Martin Corp zbog proizvodnje kasetnih bombi. Usto ne ulažu ni u Norveška bi trebala ukinuti zabranu koja sprečava njen suvereni fond, najveći na svijetu, da ulaže u odbrambene firme poput Boeinga, Airbusa, ili Honeywella, tvrde dvije glavne opozicione stranke. Bru je istaknula nelogičnost i suludost zabrane ulaganja u tvrtke od kojih norveška vlada nabavlja oružje putem državnog proračuna, piše CNBC.
Norveška trenutno ima vladu koju vodi lijevo-centristička Laburistička stranka, a očekuje se da će vladati samostalno do novih parlamentarnih izbora u rujnu. tora.
Prema informacijama iz 7 Pillars Instituta, norveški fond ima jedinstven pristup etičkom ulaganju koji uključuje negativnu selekciju i isključenje firmi koje krše ljudska prava ili uzrokuju ozbiljnu ekološku štetu. Upravljanje fondom temelji se na dva glavna principa: osiguravanje održivih prinosa za buduće generacije i izbjegavanje ulaganja koja bi mogla pridonijeti neetičkim radnjama ili propustima.
Inače, norveški Naftni fond osnovan je 1990-ih kako bi ulagao višak prihoda od naftnog i plinskog sektora zemlje. Do danas je fond uložio sredstva u više od 8650 firmi u više od 60 zemalja diljem svijeta. Dodatno, prema izvještaju CNBC-a iz 2024., fond ostvaruje značajne prinose, ali se suočava s izazovima povezanim s geopolitičkim promjenama i pritiscima na ESG (ekološke, društvene i upravljačke) investicije. Nicolai Tangen, izvršni direktor Norges Bank Investment Managementa (NBIM), naglasio je važnost ESG faktora za dugoročne prinose fonda unatoč političkom protivljenju takvim praksama.
Fond je već bio kritiziran zbog ulaganja u njemačku odbrambenu firmu Rheinmetall, koja je povezana s izvozom oružja Saudijskoj Arabiji za rat u Jemenu. Takva praksa može kršiti etičke smjernice fonda i otvoriti ga pravnim rizicima. Ipak, trenutno fond posjeduje udjele u polovici od 100 najvećih svjetskih proizvođača oružja s ukupnom vrijednošću od 17,5 milijardi američkih dolara ili 16,1 milijardu eura unatoč deklariranim etičkim principima, pišu mediji.
Impresivna dobit
Rekordna dobit najvećeg svjetskog državnog fonda koji osigurava budućnost norveških penzionera
Hans Andreas Limi iz desničarske Progresivne stranke nedavno je predložio ukidanje zabrane ulaganja u nuklearno oružje nazvavši ju “licemjernom”. S druge strane, stručnjaci poput Ide Kasse Johannesen iz Saxo Banka upozoravaju da ministarstvo finansija ne bi trebalo podleći političkom pritisku već djelovati u najboljem interesu korisnika fonda i budućih generacija Norveške.
Odluka o promjeni smjernica mogla bi imati dalekosežne posljedice za Norvešku i globalnu investicijsku zajednicu. Rasprava se nastavlja dok vlada pokušava balansirati između sigurnosnih potreba i očuvanja etičkih principa.