Jedan od velikih misterija koji je proizašao iz pandemije covida-19 – i onaj koji još uvijek istražuju stručnjaci za zarazne bolesti – je zašto se neki ljudi zaraze covidom, a drugi ne, čak i kada su jednako izloženi virusu.
Mnogi od nas poznaju cijela kućanstva koja su se zarazila covidom i morala se izolirati zbog pandemije, ali postoje i brojne priče parova, porodice i kolega u kojima su neki ljudi dobili virus, ali ne svi.
Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial Collegeu u Londonu, rekao je za CNBC da studije pokazuju da vjerovatnost zaraze unutar kućanstva nakon što je jedan slučaj pozitivan "nije tako visoka kao što možete zamisliti".
"Nikad covid" ljudi
Sve se više istraživanja posvećuje razlozima zašto neki ljudi nikada ne obolijevaju od covida - takozvani "nikad covid" ljudi.
Prošlog mjeseca Imperial College u Londonu objavio je novo istraživanje koje sugerira da je manja vjerovatnost da će se ljudi s višim nivoom T ćelija (vrsta stanica u imunološkom sistemu) od koronavirusa obične prehlade zaraziti SARS-CoVom-2, virusom koji uzrokuje covid-19.
Dr. Rhia Kundu, prva autorica studije s Imperialovog Nacionalnog instituta za srce i pluća, rekla je da "izloženost virusu SARS-CoV-2 ne rezultira uvijek infekcijom".
"Otkrili smo da visoke nivoe već postojećih T ćelija, koje tijelo stvara kada je zaraženo drugim ljudskim koronavirusima poput prehlade, mogu zaštititi od infekcije covidom", rekla je.
Međutim, Kundu je također upozorila da je to, iako važno otkriće, samo jedan oblik zaštite, a naglasila je da se niko ne bi trebao oslanjati samo na to.
"Umjesto toga, najbolji način da se zaštitite od covida je potpuno vakcinisanje, uključujući dobivanje dodatne doze."
Lawrence Young, profesor molekularne onkologije na Univerzitetu Warwick, rekao je u srijedu za CNBC da "postoji veliko zanimanje za ove slučajeve takozvanog 'nikad covida' - pojedinaca koji su očito bili izloženi bliskim kontaktima u svom kućanstvu koji su zaraženi, ali koji su i sami otporni na infekciju".
Rekao je da rani podaci sugeriraju da su te osobe prirodno stekle imunitet od prethodnih infekcija koronavirusom obične prehlade. Otprilike 20 posto infekcija prehlade uzrokovano je koronavirusom obične prehlade, rekao je, "ali zašto neki pojedinci održavaju razinu unakrsnog reaktivnog imuniteta ostaje nepoznato".
Osim što je stupanj imuniteta osiguran prethodnim izlaganjem koronavirusima – velikoj porodici virusa koji uzrokuju bolesti u rasponu od obične prehlade do težih bolesti ili infekcija – nečiji status vakcinisanja protiv covida također će vjerojatno biti faktor u tome hoće li neki ljudi biti osjetljiviji na covid od drugih.
Uloga vakcine
Vakcinisanje protiv covida danas je široko rasprostranjeno u većini zapadnih zemalja, iako s varijacijama među stanovništvom u pogledu toga koja je vakcina protiv koronavirusa primijenjena i kada.
Dopunske injekcije također se široko koriste, a mlađa djeca se vakcinišu u mnogim zemljama, jer se vlade utrkuju u zaštiti što većeg broja ljudi od prenosive, ali manje klinički teške, varijante omikron.
Dokazano je da vakcine protiv covida smanjuju teške infekcije, hospitalizacije i smrtne slučajeve te ostaju u velikoj mjeri učinkovita protiv poznatih varijanti virusa. Međutim, ona nisu 100% učinkovita u sprečavanju infekcije i imunitet koji pružaju s vremenom slabi, a donekle je ugrožen varijantom omikrona.
Andrew Freedman, akademik zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Cardiffu, rekao je za CNBC da je razlog zašto neki ljudi obolijevaju od covida, a drugi ne "dobro poznat fenomen i vjerovatno se odnosi na imunitet od vakcinisanja, prethodne infekcije ili oboje".
"Znamo da su mnogi ljudi zaraženi (uglavnom blagim) omikronom unatoč tome što su potpuno vakcinisani, uključujući booster. Međutim, vakcinisanje još smanjuje mogućnost zaraze omikronom, a reakcije se razlikuju od osobe do osobe", dodaje.
Young sa Univerziteta Warwick rekao je da će, kada je riječ o različitim imunološkim odgovorima na covid, "sigurno unakrsna reaktivna imunost od prethodnih infekcija koronavirusom obične prehlade vjerovatno biti glavni pridonosilac, pogotovo zato što ti pojedinci mogu imati dodatne imunološke koristi od toga što su također bili vakcinisani".
Genetski faktor
Drugo pitanje koje se pojavilo tokom pandemije je zašto dvije osobe s covidom mogu tako različito reagirati na infekciju; jedna može imati teške simptome, na primjer, a druga je asimptomatska. Odgovor bi mogao biti u našim genima.
"To je stvarno važno pitanje", rekao je Altmann s Imperial Collegea za CNBC.
Rekao je da su on i njegovi kolege proveli istraživanje, koje će uskoro biti objavljeno, o imunogenetici (u biti, o odnosu između genetike i imunološkog sistema) i infekciji covidom, te su otkrili da varijacije među imunološkim sistemima ljudi "čine razliku, barem u smislu hoće li netko dobiti simptomatsku bolest ili ne", prenosi Index.
Istraživanje je usredotočeno na različite gene HLA (humani leukocitni antigen) i razmatra kako oni mogu utjecati na nečiji odgovor na covid, s tim da je za neke HLA tipove manje ili više vjerojatno da će doživjeti simptomatsku ili asimptomatsku infekciju, rekao je.
"Ključni geni koji kontroliraju vaš imunološki odgovor nazivaju se HLA geni. Oni su važni za određivanje vašeg odgovora na zarazu covidom. Na primjer, ljudi s genom HLA-DRB1*1302 imaju značajno veću vjerovatnost da će imati simptomatsku infekciju", dodao je Altmann.
