poresko opterećenje

Zašto neki rade “manje oporezovano”, a neki pola plate daju državi? Evo šta je poreski klin i ko ga najviše plaća

Raport
Piše: Raport
Euro freepik
Foto: Magnific

Širom Evrope, udio troškova rada koji odlazi na poreze i doprinose značajno varira.

Velika Britanija je među zemljama s nižim opterećenjem, ali taj ukupni pokazatelj prikriva velike razlike u načinu oporezivanja rada širom kontinenta.

Poresko opterećenje rada direktno utiče na to koliko zaposlenima ostaje “na ruke”, ali teret ne snose samo radnici i poslodavci imaju visoke troškove kroz poreze na plate i doprinose za socijalno osiguranje.

Tu dolazi do pojma poreski klin.

Šta je poreski klin?

Poreski klin mjeri koliki dio ukupnih troškova rada odlazi državi kroz poreze i doprinose, umjesto da završi kao neto plata radnika.

On obuhvata:

  • porez na dohodak
  • doprinose zaposlenih
  • doprinose poslodavaca

Drugim riječima, ne pokazuje samo koliko radnik zaradi “bruto”, već i koliko poslodavac dodatno plaća državi preko te plate.

Kolike su razlike u Evropi?

Prema podacima Tax Foundation za 2026. godinu, poreski klin u 28 evropskih zemalja kreće se od 26,4% na Kipru do 50,8% u Belgiji.

  • Belgija: najviši (preko 50%)
  • Njemačka: 46,6%
  • Francuska: 44,6%
  • Italija: 42,5%
  • Španija: 40,1%
  • Velika Britanija: 29,2%

U Velikoj Britaniji je opterećenje niže jer država dio javne potrošnje finansira drugim porezima i većim zaduživanjem, umjesto kroz doprinose na rad.

Zašto su razlike toliko velike?

Razlike zavise od toga kako države finansiraju javne sisteme:

  • Njemačka i Francuska imaju modele zasnovane na socijalnim doprinosima
  • zdravstvo i penzije se finansiraju direktno iz plata
  • to povećava ukupno opterećenje rada

Velika Britanija, s druge strane, više se oslanja na PDV, lokalne poreze i deficit, pa su doprinosi na rad niži.

Ko zapravo plaća najviše?

Ukupni poreski klin ne pokazuje uvijek ko nosi teret.

  • u nekim zemljama veći dio plaća poslodavac
  • u drugim je veći teret na radniku
  • struktura poreza je ključna za stvarnu sliku

Na primjer:

  • Danska ima visoke poreze na dohodak, ali niske doprinose
  • Rumunija ima visoke doprinose zaposlenih (preko 30%)
  • Slovačka ima visoke doprinose poslodavaca (preko 25%)
  • Ko ima najniže opterećenje?

Prema OECD-u:

  • Švajcarska ~23% (najniže u Evropi)
  • Velika Britanija, Irska, Malta, Kipar i Hrvatska ispod 30%
  • EU prosjek: oko 38,9%

Poreski klin pokazuje koliko država uzima od rada, ali ne i kako se taj teret raspoređuje. Zbog toga dvije zemlje sa sličnim prosjekom mogu imati potpuno različit osjećaj “težine poreza” za radnike i poslodavce.

porezi doprinosi poreski klin Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu