Zamislite da šetate kroz park ili se krećete kroz gužvu na muzičkom festivalu bez unaprijed određene rute. Da li biste češće skretali ulijevo ili udesno?
Upravo to pitanje postavio je međunarodni tim istraživača nakon što je ranija studija o socijalnom distanciranju tokom pandemije COVID-19 ukazala na to da se ljudi možda ne kreću potpuno nasumično.
U novom istraživanju naučnici su se fokusirali na obrasce skretanja i analizirali ponašanje ljudi različitih uzrasta i iz različitih kultura. Rezultat je pokazao jasnu i dosljednu tendenciju: ljudi u prosjeku češće skreću ulijevo, odnosno u smjeru suprotnom od kazaljke na satu.
Da bi isključili vanjske utjecaje, eksperimenti su sprovedeni u više zemalja, uključujući Španiju i Japan, u različitim okruženjima, od otvorenih prostora do kontrolisanih laboratorijskih uslova.
U jednom eksperimentu 209 učesnika je hodalo slobodno unutar ograđenog prostora, bez kontakta s drugim ljudima. I pored toga, blaga, ali statistički značajna sklonost ka skretanju ulijevo ostala je prisutna.
„Ovo je bilo neočekivano, jer se pretpostavlja da se ljudi kreću nasumično“, objašnjava istraživač Claudio Felichiani. „Međutim, uočili smo jasnu tendenciju skretanja ulijevo.“
Istraživači su isključili faktore poput dominantne ruke, noge ili pola kao glavne uzroke. Jedini slab utjecaj imala je starost, pri čemu su mlađi učesnici pokazivali izraženiju sklonost.
Vodeća hipoteza je da uzrok leži u urođenoj biomehaničkoj ili neurološkoj asimetriji, moguće povezanoj s dominantnom ulogom desne hemisfere mozga u prostornoj orijentaciji.
Ova otkrića mogla bi imati praktičnu primjenu u dizajnu prostora i planiranju kretanja ljudi u gužvama, kao i u organizaciji evakuacionih puteva na stadionima, aerodromima i sličnim mjestima.
Istraživači planiraju dalja ispitivanja, uključujući eksperimente u virtuelnoj stvarnosti i poređenje s drugim vrstama kako bi utvrdili da li sličan obrazac postoji i kod životinja.