Koliko ste puta danas provjeravali svoj pametni telefon? Vjerovatno bezbroj. Ipak, iako su nam telefoni postali produžena ruka, gotovo nikad se ne pojavljuju u našim snovima. Stručnjaci su ponudili nekoliko iznenađujućih objašnjenja zašto je to tako, piše Unilad.
Iako se često ne sjećamo svojih snova, vjeruje se da sanjamo svake noći. Zanimljivo je da muškarci i žene sanjaju vrlo različito. Žene češće sanjaju o poznatim ljudima i okruženjima, poput doma ili posla, dok su muški snovi češće smješteni na otvorenom i uključuju nepoznata lica. Istraživanje Univerziteta West of England u Bristolu otkrilo je i da žene imaju više noćnih mora. Ipak, jedna stvar im je zajednička, rijetko ko u snu vidi svoj telefon.
Istraživanja pokazuju da samo 2,7 % muškaraca i 3,5 % žena sanja o svojim uređajima, što je fascinantno s obzirom na njihovu važnost u budnom stanju. Još je čudnije što se druge moderne tehnologije redovno pojavljuju u snovima. Prijevozna sredstva poput automobila, brodova i aviona česti su gosti naših snova, a pojava televizije u boji dovela je do toga da ljudi prestanu sanjati crno-bijelo.
Psiholog i istraživač snova, dr. Kelly Bulkeley, tvrdi da "najnovije tehnologije nisu nužno najvažnije u svijetu snova". Pišući za Psychology Today, objasnio je:
"Čini se da su tehnologije prijevoza imale veći utjecaj na snove ljudi nego tehnologije komunikacije i zabave. Dodajte kamione i autobuse automobilima, i prevlast motora s unutrašnjim sagorijevanjem u snovima postaje još veća."
Na pitanje zašto je to tako, dr. Bulkeley priznaje da nije siguran, ali sugerira da tehnologije prijevoza "imaju više visceralnog utjecaja na živote ljudi". Objašnjava:
"Telefoni, filmovi, videozapisi i računala mogu biti fascinantni i zaokupljajući, ali ne utječu direktno na tijelo osobe s onom vrstom čulnog intenziteta koji ljudi osjećaju tokom vožnje automobilom."
Zaključuje da je najčešća tehnologija u snovima i dalje ona izumljena prije više od stotinu godina.
Alice Robb, autorica knjige Zašto sanjamo: Transformacijska moć našeg noćnog putovanja, nudi svoju teoriju: "Hipoteza simulacije prijetnje" sugerira da je primarna funkcija snova vježbanje za opasne situacije.
"Snovi nam omogućuju da se nosimo sa svojim tjeskobama i strahovima u okruženju nižeg rizika, tako da možemo vježbati za stresne događaje," izjavila je za The Cut. Prema njoj, rjeđe sanjamo o novijim vještinama poput čitanja i pisanja, a češće o iskonskim situacijama vezanim za preživljavanje, poput borbe, bez obzira na to kakvi smo u stvarnom životu.
Dr. Bulkeley dodaje da bi u budućnosti, s porastom virtualne stvarnosti (VR), mogli vidjeti porast snova povezanih s VR-om, no to za sada ostaje daleka mogućnost. Do tada, čini se da će automobili i dalje biti glavna tehnološka zvijezda naših snova.