Zašto pocrvenimo kad nas je blam

Ljudi uglavnom misle da mogu da kontroliraju svoje reakcije. Na taj način često filtriramo šta će drugi vidjeti i adaptiramo se situaciji i trenutku. U svemu tome često zaboravljamo na detalje koje ne možemo da sakrijemo. Koliko puta ste pokušali da sakrijete da vam je neprijatno ili vas je sramota, a obrazi su vam pocrvenjeli i “izdali” vas? Koliko god se trudili da kontroliramo situaciju, ovaj spontani odgovor organizma je nemoguće prikriti i karakterističan je samo za ljude. Sajt Bright Side je pokušao da dođe do odgovora na pitanje zašto imamo ovakvu fizičku reakciju i šta se u našem tijelu dešava kad pocrvenimo. Zapravo se radi o čitavom procesu koji dovodi do trenutka kada nam obrazi poprime crvenkastu boju. Čini se da je za crvenilo kriv simpatički nervni sistem koji je odgovoran za brze, nevoljne reakcije našeg tijela. Kad simpatički nervni sistem “primi” specifičnu vrstu emocije, on šalje poruku nadbubrežnoj žlijezdi da oslobodi hormon adrenalin, koji nam pomaže da reagujemo na potencijalno opasne situacije. Tokom lučenja adrenalina naš puls se ubrzava, što dovodi do širenja krvnih sudova, čime se povećava nivo kiseonika u krvi. Istraživanja pokazuju da područja koja su najpodložnija crvenilu, poput obraza, vrata i ušiju, imaju drugačiju anatomsku strukturu koja omogućava ovu spontanu i nekontroliranu reakciju.

Zašto sve pocrvenimo

Emocije – neprijatnost, stidljivost, zaljubljivanje, bijes… Sve to su emocije zbog kojih lice može da nam pocrveni. Temperatura – ako nam temperatura tela poraste zbog bolesti ili poslije intenzivne fizičke aktivnosti, vrlo je izvjesno da ćemo pocrvenjeti. Čim temperatura spadne – crvenilo nestaje. Hrana i piće – jako ljuta hrana ili piće takođet izazivaju crvenilo. Naučnici ni danas nemaju potpuno tačan odgovor na pitanje – koja je svrha crvenila. Postoji ipak nekoliko teorija, a tri su najprihvaćenije i najvjerovatnije.

Komunikacijska teorija

Crvenilo ima funkciju prijenosa informacija našim sagovornicima ili drugim ljudima oko nas bez usmene komunikacije. Izgleda da nam pomaže da se oporavimo, a istovremeno drugima omogućava da povrate izgubljeno poverenje u osobu koja je pocrvenela.

Neželjena pažnja

Po ovoj teoriji osoba sa kojom komuniciramo brzo može da shvati da nismo zadovoljni pažnjom koju dobijamo. S obzirom na to da je crvenilo neizbježno, savršen je odgovor na situacije u kojima nas ispituju, hvale ili jednostavno – kad je previše neželjene pažnje usmjereno na nas.

Izloženost

Crveni obrazi su odgovor ili posljedica straha da će neka povjerljiva, privatna informacija (laž, tajna) biti otkrivena. Tako pokazujemo da je ono što je insinuirano u razgovoru – istina.