Dok za neke bolesti često nema jasnih dokaza, ovdje statistika ne ostavlja prostora za sumnju, pušenje i srce ne idu zajedno. Medicinska istraživanja i statistike jasno pokazuju da osobe koje puše imaju značajno veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti (bolesti srca i krvnih sudova) nego nepušači.
To nije samo hipotetička veza, cigarete bukvalno mijenjaju način na koji krv cirkuliše, dovode do zadebljanja zidova arterija i povećavaju sklonost stvaranju krvnih ugrušaka.
Konkretno, pušači imaju otprilike dva do četiri puta veću vjerovatnoću da razviju koronarnu bolest srca (uključujući srčani udar) i moždani udar u poređenju s ljudima koji nikada ne puše. To znači da pušač nosi dvostruko do četvorostruko veći rizik od ozbiljnih komplikacija srca i krvnih sudova.
Čak ni takozvano "lagano" pušenje nije bez rizika, ono povećava vjerovatnoću obolijevanja i do skoro 50%, čak i kod ljudi koji puše vrlo malo cigareta dnevno.
Pušenje utječe na srce i krvne sudove na više razornih načina:
Povisuje krvni pritisak i puls, čime dodatno opterećuje srčani mišić.
Smanjuje nivo kisika u krvi, zbog čega srce mora raditi brže.
Oštećuje unutrašnji sloj krvnih sudova, što ubrzava proces ateroskleroze.
Čini krv "ljepljivijom", čime se drastično povećava šansa za stvaranje ugrušaka koji blokiraju protok krvi.
Najbolja vijest u svemu ovome jeste da prestanak pušenja vrlo brzo smanjuje rizik. Već nakon nekoliko godina bez cigareta, rizik od srčanih oboljenja značajno opada i postepeno se približava riziku osoba koje nikada nisu pušile.
Iako rizik raste s brojem popušenih cigareta, dobra vijest je da je najveći dio tog rizika reverzibilan onog trenutka kada odlučite zauvijek ugasiti cigaretu.