Dogovor u Bijeloj kući u ponedjeljak o sljedećem koraku – bilateralnom sastanku ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog – činio se uglavnom jednoglasan.
Zatim je uslijedio ruski odgovor.
„Raspravljalo se o ideji da bi bilo prikladno proučiti mogućnost podizanja nivoa predstavnika ruske i ukrajinske strane“, rekao je pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov, informirajući novinare o razgovoru američkog predsjednika Donalda Trumpa s Putinom u vezi okončanja ruske agresije na Ukrajinu.
Pomirljiv ton, ali...
Međutim, nije bilo spominjanja imena nijednog čelnika, niti ikakve naznake da bi se "predstavnici“ mogli podići na taj nivo.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zauzeo je pomirljiviji ton u intervjuu za državnu televiziju kasnije u utorak.
"Ne odbijamo nikakve oblike rada – ni bilateralne ni trilateralne", rekao jer Lavrov.
Međutim, potom je dodao:
"Svi kontakti koji uključuju visoke zvaničnike moraju se pripremiti s najvećom pažnjom.“
U jeziku Kremlja to znači da nisu ni blizu spremni pristati na ovo, navodi se u analizi CNN-a.
I to ne bi trebalo biti iznenađenje.
Ovo je rat koji je Putin započeo jednostranim priznavanjem dijela ukrajinske zemlje (samozvane Donjecke i Luganske Narodne Republike) kao nezavisne.
Tvrdi da je Ukrajina "neotuđivi dio (ruske) vlastite historije, kulture i duhovnog prostora“, a njeno odvajanje od Rusije historijska je pogreška.
Dakle, ako se ovaj sastanak dogodi – kako kaže Orysia Lutsevich, direktorica programa Chatham House za Rusiju i Euroaziju – "Putin će morati prihvatiti neuspjeh sjedenja s predsjednikom kojeg smatra šalom iz zemlje koja ne postoji“.
Ogroman preokret
Također bi, tvrdi, to bio ogroman preokret u tonu koji bi bilo teško objasniti ruskom narodu:
"Toliko je ispranih mozgova Rusa na državnoj televiziji da je Zelenskij nacist, da je Ukrajina marioneta Zapada, da je Zelenskij nelegitiman, zašto odjednom razgovara s njim?“
Kremlj ne samo da dovodi u pitanje legitimnost ukrajinskog vođe, fokusirajući se na prolongiranje izbora u Ukrajini (održavanje izbora je ilegalno u ratnom stanju), već u svom najnovijem memorandumu o "miru" zahtijeva od Ukrajine da održi izbore prije potpisivanja bilo kakvog konačnog mirovnog sporazuma.
Putin i drugi ruski predstavnici rijetko spominju Zelenskog po imenu, umjesto toga preferirajući oštar nadimak "kijevski režim".
I ne zaboravite da je Zelenskij putovao u Tursku na prve direktne razgovore između dvije strane sredinom maja, samo da bi Putin poslao delegaciju na čelu s piscem historijskih knjiga.
Analitičarka Tatjana Stanovaja tvrdi da, iako Putin ne smatra sastanak sa Zelenskim ključnim u ratu koji je za Rusiju više sukob sa Zapadom nego s Ukrajinom, on bi ipak mogao učestvovati na sastanku ako bi mislio da će biti uspješan.
"Ključni zahtjevi moraju biti na stolu i Zelenskij mora biti spreman razgovarati o tome“, rekla je ona za CNN.
Zasad je Zelenskij odbacio glavne zahtjeve, koji uključuju predaju teritorija koji Ukrajina još uvijek kontrolira.
Međutim, Putin, dodaje Stanovaja, vidi Trumpa kao ključ za promjenu toga.
Ona sugerira da bi Rusija mogla pokušati zadržati Sjedinjene Američke Države na svojoj strani čineći ono što je Ušakov uradio predlažući novi krug pregovora u Istanbulu, ali s delegacijom višeg nivoa, možda uključujući samog Ušakova i ministra vanjskih poslova Lavrova.
"Zasjeda" Zelenskog
Međutim, neće riskirati „zasjedu“, sastajući sa Zelenskim, samo da bi otkrio da su svi njegovi zahtjevi odbijeni.
Trump je završio svoj dan u ponedjeljak objavom na vlastitoj društvenoj mreži Truth Social da je "započeo pripreme za sastanak između predsjednika Putina i predsjednika Zelenskog“.
Dok se probudio i uključio jutarnju emisiju na Fox Newsu u utorak, činilo se da mu je sinulo da to nije gotova stvar.
„Nekako sam se dogovorio s Putinom i Zelenskim, i znate, oni su ti koji moraju diktirati konce. Mi smo, mi smo 7.000 milja daleko“, rekao je Trump.
Putin nema razloga pristati na razgovor u ovom trenutku.
Nakon što nije napravio nikakve ustupke, nagrađen je velikim samitom na Aljasci, odustajanjem Trumpovog zahtjeva da potpiše primirje prije mirovnih pregovora i raspadanjem svih dosadašnjih ultimatuma sankcija.
A nakon što je do sada u augustu smanjila opseg noćnih napada dronovima na ukrajinske gradove, Rusija ih je ponovo pojačala u ponedjeljak navečer, ispalivši 270 dronova i deset projektila.
Ako Trumpov pritisak na Zelenskog još nije dao rezultate koje Moskva želi, uvijek postoji vojna sila na koju se može osloniti.
Jedina neizvjesnost za Rusiju u ovom trenutku je koga će Trump okriviti kada ovaj posljednji mirovni napor propadne...