Srebro je nedavno dostiglo rekordnih 64 dolara. Iako je zlato zasjenilo bijeli metal kao sredstvo dugoročnog očuvanja vrijednosti u uslovima inflacije, DW istražuje zašto srebro ponovo dobija na globalnoj važnosti.
Šta se dogodilo s cijenom srebra u 2025. godini?
Srebro je zabilježilo izuzetno snažan uzlazni trend na tržištu, udvostručivši svoju vrijednost sa oko 30 dolara (24,54 eura) po unci na početku godine na rekordnih 64,65 dolara po unci 12. decembra.
Cijena metala kojim se trguje na COMEX-u – robnom odjelu New York Mercantile Exchangea (NYMEX) – iznosila je oko 30 dolara u januaru i kretala se između 37 i 40 dolara tokom ljeta, prije nego što je u septembru naglo porasla.
Zamah se potom dodatno ubrzao, uz najjači rast vrijednosti u posljednja tri mjeseca godine.
Rast od 110 posto od početka godine predstavlja dramatičan preokret za ovaj plemeniti metal, koji se dugo smatrao siromašnijim rođakom zlata. Zlato obično nadmašuje srebro tokom pozitivnih faza na tržištu, koje se u stručnom žargonu nazivaju bikovskim kretanjima (za razliku od medvjeđih, kada cijene padaju).
Iako neki investitori upozoravaju na moguću kratkoročnu korekciju cijena, raspoloženje prema srebru ostaje bikovsko i za narednu godinu, puše Deutsche Welle.
Tokom prethodnih godina, srebro se veći dio protekle decenije kretalo u rasponu od 15 do 25 dolara, uz povremene skokove iznad 30 dolara u periodima pojačanog investitorskog entuzijazma, ali se teško uspijevalo zadržati u trajnom uzlaznom trendu.
Čak i u prethodnim vrhuncima 1980. i 2011. godine, cijena srebra dostizala je oko 49 dolara po unci, što je znatno ispod skokova zlata, čija je cijena tada znala prelaziti i 1.900 dolara.
Međutim, ove godine zlato je ostvarilo slabiji relativni učinak – poraslo je za 60 posto na oko 4.340 dolara po unci, u poređenju s više nego udvostručenom cijenom srebra u istom periodu.
Značajan rast cijene srebra djelimično je potaknut slabljenjem američkog dolara i očekivanjima smanjenja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi (FED), što plemenite metale čini privlačnijima kao sigurno utočište.
Ipak, daleko veći i važniji faktori stoje iza ovog rasta, uključujući smanjenje globalne ponude metala, jer tempo proizvodnje ne uspijeva pratiti rast potražnje.
S kojim se izazovima suočava proizvodnja srebra?
Latinska Amerika, koja proizvodi više od polovine svjetskog srebra, suočava se s padom proizvodnje zbog „starenja“ rudnika i smanjenja rezervi.
Meksiko, koji osigurava oko 25 posto svjetske ponude srebra, posljednjih godina bilježi dvoznamenkasti pad proizvodnje.
Jedan od najvećih rudnika u zemlji, San Julián, u sjevernoj saveznoj državi Chihuahua, približava se kraju svog životnog vijeka, a njegovo zatvaranje očekuje se 2027. godine. Taj rudnik je jedan od ključnih pogona kompanije Fresnillo. Količine rude su sve manje, a rezerve se ubrzano iscrpljuju.
Istovremeno, Peru, Bolivija i Čile, koji zajedno isporučuju gotovo trećinu globalne količine srebra, suočavaju se s padom kvaliteta rude, što vađenje čini skupljim i manje efikasnim.
Ove zemlje dodatno pogađaju politička nestabilnost i strožiji propisi u rudarstvu, koji su obeshrabrili nova ulaganja u rudarski sektor.
Bez novih otkrića nalazišta ili regulatornih mjera koje bi podržale rudarstvo, očekuje se da će proizvodnja srebra u Latinskoj Americi stagnirati ili padati do kraja decenije, navode analitičari londonske kompanije GlobalData.
Tržište srebra je, u međuvremenu, petu godinu zaredom u strukturnom deficitu, saopćio je prošlog mjeseca industrijski savez The Silver Institute.
Prema njihovim procjenama, potražnja će ove godine premašiti ponudu za oko 95 miliona unci.
Zašto raste potražnja za srebrom?
Potražnja za srebrom raste ne samo zato što ga investitori vide kao sredstvo očuvanja vrijednosti, već i zato što je postalo ključna sirovina za modernu tehnologiju i sektor čiste energije.
Njegova jedinstvena svojstva – posebno izuzetna električna i toplotna provodljivost – čine srebro nezamjenjivim materijalom u brzo rastućim globalnim industrijama.
Solarni paneli, na primjer, oslanjaju se na srebrnu pastu za provođenje električne energije. Kako vlade širom svijeta promoviraju ciljeve obnovljive energije, potražnja za srebrom u fotonaponskom sektoru naglo će rasti.
Električna vozila također zahtijevaju i do dvije trećine više srebra nego automobili s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Metal se koristi u baterijama i infrastrukturi za punjenje, čime postaje ključni dio budućnosti zelenog transporta.
Srebro ima sve važniju ulogu i u digitalnoj ekonomiji. Čipovi za umjetnu inteligenciju (AI) i podatkovni centri oslanjaju se na srebro za efikasne sisteme u kojima su brzina i pouzdanost presudni.
Sposobnost ovog plemenitog metala da podnese velika električna opterećenja osigurava čiste signale i stabilne performanse u velikim sistemima, dok njegova visoka toplotna provodljivost pomaže u raspršivanju ekstremne topline koju generiraju AI radna opterećenja.
Iako upotreba srebra za kovanice i investicione poluge opada, druge tradicionalne namjene – poput nakita, elektronike, medicinskih uređaja i robe široke potrošnje – i dalje ostaju snažni segmenti.
The Silver Institute predviđa da će globalna industrijska potražnja za srebrom nastaviti rasti u narednih pet godina.
Oxford Economics je ovog mjeseca izračunao da će potražnja za srebrom u automobilskom sektoru rasti prosječnom godišnjom stopom od 3,4 posto do 2031. godine, te da će plemeniti metal profitirati i od očekivanog rasta izgradnje podatkovnih centara u SAD-u za 65 posto u istom periodu.
Koja je bila historijska uloga srebra kao novca?
Hiljadama godina srebru se vjerovalo kao novcu i sredstvu očuvanja vrijednosti. Drevne civilizacije koristile su ga u trgovini jer je bilo rijetko, izdržljivo i lako djeljivo.
Važnost srebra dodatno je porasla kada su evropski kolonizatori otkrili ogromna nalazišta u Latinskoj Americi, što je omogućilo da postane metal svakodnevnih transakcija.
Španski srebrnjaci vrijednosti osam reala – stara španska valuta prije pezete i eura – postali su prva globalna trgovačka valuta na svijetu, koja je kružila između Amerike, Evrope i Azije.
U 19. stoljeću mnoge države, uključujući Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, vezale su svoje valute i za zlato i za srebro. Britanska funta sterlinga dobila je ime upravo po funti srebra.
Srebro je izgubilo ulogu novca u 20. stoljeću, kada su zemlje napustile srebrni standard. Zlato je ostalo u rezervama centralnih banaka, dok je srebro sve više prelazilo u industrijsku upotrebu.
Ipak, zadržalo je reputaciju zaštite od inflacije i finansijske nestabilnosti – naslijeđe svoje duge historije kao svakodnevnog sredstva plaćanja.