Kortizol je hormon koji tijelo prirodno proizvodi i ima važnu ulogu u regulaciji šećera u krvi, smanjenju upala i metabolizmu. Ipak, kada je njegov nivo dugo povišen, može dovesti do neželjenih posljedica, uključujući i povećanje tjelesne težine.
Ovaj hormon, često nazivan „hormon stresa“, zapravo je hemijski glasnik koji pomaže tijelu da reaguje u stresnim situacijama. Osim te uloge, učestvuje i u brojnim drugim procesima važnim za normalno funkcionisanje organizma.
Šta je kortizol i zašto je važan?
Kortizol je steroidni hormon iz grupe glukokortikoida koji se proizvodi u nadbubrežnim žlijezdama, smještenim iznad bubrega.
Njegove osnovne funkcije uključuju:
- podizanje nivoa šećera u krvi
- smanjenje upalnih procesa
- regulaciju imunog sistema
- pomoć u metabolizmu hranjivih materija
Lučenje kortizola prati cirkadijalni ritam, najveći dio se oslobađa ujutro nakon buđenja, a tokom dana postepeno opada.
U stresnim situacijama tijelo oslobađa i kortizol i adrenalin, što ubrzava rad srca i povećava energiju kako bi organizam bio spreman na „borbu ili bijeg“.
Kada kortizol postaje problem?
Iako je normalno da se kortizol povremeno povećava, dugotrajno povišene vrijednosti mogu dovesti do:
povećanja tjelesne težine (posebno u predjelu stomaka)
- povišenog krvnog pritiska
- umora i razdražljivosti
- problema s koncentracijom
- inzulinske rezistencije
- promjena raspoloženja
Istraživanja pokazuju da dugotrajan stres može povećati apetit i dovesti do prejedanja, što dodatno utiče na gojenje.
Može li kortizol utjecati na masnoću na stomaku?
Kod hronično povišenog kortizola češće se javlja nakupljanje masnoće u predjelu stomaka. Iako nivo stresa i kortizola nisu uvijek savršeno usklađeni, veze između njih i tjelesne težine su uočene u više studija.
Šta pomaže u kontroli kortizola?
Postoji nekoliko navika koje mogu pomoći da se njegovi nivoi stabilizuju:
- Redovno kretanje pomaže u smanjenju stresa i poboljšava raspoloženje.
- Kvalitetan san (7–9 sati) ključan je za hormonsku ravnotežu.
- Svesno jedenje može spriječiti prejedanje izazvano stresom.
- Tehnike opuštanja poput meditacije pomažu u smanjenju kortizola i poboljšanju fokusa.
Kortizol nije loš hormon, bez njega tijelo ne bi moglo normalno funkcionisati. Problem nastaje kada stres postane dugotrajan, pa organizam ostaje u stanju stalne „uzbune“, što može uticati i na težinu i na opšte zdravlje.