Od koronavirusa do majmunskih boginja, MERS-CoV infekcije, ebole, ptičje gripe, zike i HIV-a, bolesti koje se prenose sa životinja na ljude umnožile su se posljednjih godina.
Povećale su i bojazan od pojave novih pandemija.
Zoonoza je bolest ili infekcija koja se prenosi sa životinja iz potkoljena kralježnjaka na ljude i obrnuto. Patogeni uzročnici mogu biti bakterije, virusi ili paraziti.
Kako se prenose bolesti?
Te bolesti prenose se direktno tokom kontakta životinje i čovjeka te neizravno putem hrane ili prijenosnika, poput kukaca, pauka ili grinja. Neke bolesti na kraju postanu specifično ljudske, poput COVID-a, prenosi HRT.
Prema Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja, 60 posto ljudskih zaraznih bolesti su zoonoze.
Pojam "zoonoze" podrazumijeva širok opseg bolesti. Neke utječu na probavni sistem kao salmoneloza. Druge utječu na dišni sistem kao ptičja i svinjska gripa te koronavirus. Neke imaju utjecaj na živčani sistem kao bjesnilo.
Težina simptoma kod ljudi ovisi o bolesti i zaraznosti uzročnika, ali i o zaraženoj osobi koja može biti posebno osjetljiva na uzročnika.
Šišmiši djeluju kao spremnik za mnoge viruse koji pogađaju ljude. Neki su poznati već duže, poput virusa bjesnila. No, mnogi su se pojavili posljednjih decenija, poput ebole, SARS koronavirusa, Sars-CoV-2 (koji uzrokuje COVID-19) ili virusa Nipah, koji se pojavio u Aziji 1998.
Jazavci, tvorovi, kune i lasice često su povezani s virusnim zoonozama. Posebno su povezane s onima koje je uzrokovao koronavirus.
Ostali sisavci, poput goveda, svinja, pasa, lisica, deva i glodavaca, također često igraju ulogu posrednog domaćina.
Svi virusi odgovorni za velike pandemije influence imali su ptičje porijeklo, direktno ili indirektno.
Zoonoze se umnožile
Konačno, kukci poput krpelja prijenosnici su mnogih virusnih bolesti koje pogađaju ljude.
Nakon što su se pojavile prije više hiljada godina, zoonoze su se umnožile u posljednjih 20 do 30 godina. Veći broj međunarodnih putovanja omogućio im je brže širenje.
Zauzimanjem sve većih područja planeta, ljudi pridonose i narušavanju ekosistema, kao i unapređenju prijenosa virusa. Industrijski uzgoj povećava rizik od širenja patogena između životinja.
Trgovina divljim životinjama također povećava izloženost ljudi mikrobima koje mogu nositi. Krčenje šuma povećava rizik od kontakta između divljih, domaćih životinja i ljudi.
Klimatske promjene natjerat će mnoge životinje da napuste svoje ekosisteme u potrazi za područjima povoljnijim za život, upozorilo je istraživanje koje je 2022. objavio znanstveni časopis Nature.
Životinjske vrste većim će miješanjem više prenositi svoje viruse. To će pospješiti pojavu novih bolesti koje bi se mogle prenositi na ljude.
Prema procjenama objavljenim u časopisu Science 2018., postoji 1,7 miliona nepoznatih virusa među sisavcima i pticama. Njih između 540 do 850 hiljada može zaraziti ljude.
